Raseljene palestinske porodice ostale su bez skloništa nakon što su obilne kiše i snažni vjetrovi poplavili 70.000 šatora u Pojasu Gaze, dok zvaničnici upozoravaju da uništena infrastruktura i nedostatak opreme ozbiljno otežavaju napore hitnih službi.

Oluja, koja je počela kasno u petak, srušila je i desetine zidova, saopćio je Vladin ured za medije. Početna procjena štete iznosi oko tri miliona dolara.

Medicinski izvori rekli su za Anadolu da je pet Palestinaca povrijeđeno kada su se tokom oluje urušila dva zida zgrada oštećenih u ranijim izraelskim napadima, dok je pao i jedan limeni panel.

Glasnogovornik općine Gaza Hosni Muhanna rekao je za Anadolu da porodice čiji su šatori oštećeni nemaju gdje boraviti.

Oko milion stanovnika i raseljenih osoba smješteno je na približno 30 posto površine grada Gaze, rekao je Muhanna, što dodatno opterećuje infrastrukturu razorenu tokom izraelskog genocidnog rata.

U gradu je za 12 sati palo 60 milimetara kiše, što odgovara približno 15 posto godišnje količine padavina, naveo je Muhanna. Snažni vjetrovi odnijeli su neke šatore, dok su drugi poderani, a kišnica je poplavila skloništa.

Općinske ekipe primile su 250 poziva zbog poplavljenih ulica, erozije tla i začepljenih odvoda. Na većinu poziva odgovorile su koristeći ograničene raspoložive resurse, rekao je Muhanna.

Upozorio je da je 270 kampova i lokacija za smještaj raseljenih osoba u gradu Gazi izloženo riziku od poplava. Oštećenja nastala tokom rata smanjila su kapacitet odvodnog sistema na svega 20 posto, zbog čega su posebno ugrožene niže gradske četvrti.

Pozvao je na potpuno otvaranje graničnih prijelaza kako bi u Gazu mogli stići zalihe za zimu, humanitarna pomoć i teška mehanizacija.

Abdullah al-Majdalawi, direktor za odnose s javnošću Civilne zaštite Gaze, rekao je za Anadolu da su spasilačke ekipe od početka oluje primile stotine poziva u pomoć.

Većina poziva odnosila se na poplavljene šatore i kampove te zgrade i zidove koji prijete urušavanjem na skloništa raseljenih porodica. Naveo je da spasioci mogu reagovati na neposredne prijetnje po ljudske živote, ali da nemaju dovoljno resursa kako bi osigurali smještaj za pogođene porodice.

„Dolazimo do ljudi i zatičemo čitav kamp pod vodom, zajedno sa šatorima, ljudima, namještajem i posteljinom“, rekao je al-Majdalawi. „Ostajemo bespomoćni pred ovom tragičnom i teškom stvarnošću u Gazi.“

Dodao je da su hiljade šatora poplavljene ili oštećene, zbog čega su porodice prisiljene ostati na otvorenom. Nedostatak sigurnijih alternativa pripisao je izraelskoj blokadi i ograničenjima u vezi s dopremanjem mobilnih kućica i građevinskog materijala.

Agencija Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice (UNRWA) saopćila je u četvrtak, pozivajući se na istraživanja provedena u junu, da je 1,98 miliona ljudi, odnosno oko 94 posto stanovništva Gaze, potrebno sklonište i druge osnovne potrepštine. Navela je da se 58 posto stanovništva suočava s kritičnim ili katastrofalnim potrebama u pogledu smještaja.

Ured Ujedinjenih nacija za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) upozorio je u oktobru da 950.000 Palestinaca živi na lokacijama za raseljene osobe izloženim umjerenom ili visokom riziku od poplava. Više od 400.000 njih nalazi se u područjima visokog rizika.

Izraelski genocidni rat, koji je počeo u oktobru 2023. godine, uništio je domove i infrastrukturu širom Gaze. Više od godinu nakon što je primirje iz oktobra 2025. stupilo na snagu, potrebe za skloništima i obnovom i dalje daleko premašuju dostupnu pomoć, dok se nastavljaju izraelska ograničenja na dopremanje materijala potrebnih za privremeni smještaj i popravku domova.