Nakon niza javnih spaljivanja Kur’ana u Švedskoj, 12. jula 2023. Vijeće za ljudska prava usvojilo je rezoluciju u kojoj je osudilo i oštro odbacilo svako zagovaranje i iskazivanje vjerske mržnje, upozoravajući da “svako podsticanje vjerske mržnje koje vodi diskriminaciji ili nasilju mora biti zabranjeno zakonom”, kako stoji u članu 20 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.

Vijeće je s 28 glasova za, 12 protiv i 7 suzdržanih usvojilo rezoluciju pod nazivom „Suzbijanje vjerske mržnje koja predstavlja poticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje“.

Visoki komesar UN-a za ljudska prava Volker Türk ranije je upozorio da takvi incidenti, iako često pravno zaštićeni kroz zakone o slobodi izražavanja, imaju ozbiljne posljedice po vjerske zajednice i društvenu koheziju.

Niz incidenata 2023. godine u Švedskoj izazvalo je proteste širom svijeta i diplomatske napetosti. Iako su ta djela bila legalna prema švedskom zakonu o slobodi izražavanja, njihova simbolika izazvala je duboko ogorčenje u muslimanskim zajednicama.

Najpoznatiji počinitelj bio je Salwan Momika, Iračanin, koji je tada u Štokholmu izvršio više javnih spaljivanja i skrnavljenja Kur'ana, uključujući i slučajeve ispred zgrade parlamenta, džamije u Štokholmu i iračke ambasade.

Unatoč njegovoj smrti, muslimanske zajednice i grupe za ljudska prava upozorile su da islamofobni incidenti i dalje rastu u Švedskoj i drugim nordijskim zemljama.

Paralelno s tim, u zemlji su zabilježeni i brojni napadi na džamije i vjerske objekte. U posljednjih 30 godina prijavljeni su slučajevi paljevina, vandalizma i fizičkih napada, a samo u posljednjim godinama nekoliko džamija je u potpunosti izgorjelo u Eskilstuni, Orebrou, Eslovu i Malmeu.

Najnoviji slučajevi uključuju požar u džamiji u Hultsfredu u septembru 2025. godine, koji je kasnije zatvoren bez rezultata, te požar na novoizgrađenoj džamiji u Luleau u oktobru iste godine, gdje policija i dalje sumnja na podmetanje i mogući zločin iz mržnje.

U decembru 2025. ispred džamije u Štokholmu pronađen je Kur’an sa šest rupa nalik na metke, uz poruku: “Vrijeme je da se vratite kući”.

Mahmud al-Halefi, predsjednik džamije u Štokholmu, rekao je da islamofobni i rasistički napadi u Švedskoj iz dana u dan rastu.

Osuđujući napad, Halefi je rekao: „Primjerak Kur'ana bio je lancem privezan za ogradu pored stepenica koje vode do džamije, a imao je šest rupa od metaka. Na Kur'anu su bile i poruke napisane na arapskom i švedskom jeziku: 'Hvala na posjeti, ali vrijeme je za povratak kući.'“

Ovi incidenti dodatno su pojačali osjećaj nesigurnosti među muslimanima u Švedskoj, koji čine osam do deset posto stanovništva. Prema izvještajima švedskog Vijeća za prevenciju kriminala 2020. godine, muslimani su bili meta više od polovine zabilježenih zločina iz mržnje u pojedinim godinama.

“Iako Švedska ima jake demokratske institucije, raste, nažalost, islamofobija. Najčešći oblici diskriminacije su, nažalost, pri zapošljavanju i pri stanovanju. Žene s hidžabom često osjećaju diskriminaciju u društvu”, kaže za TRT Balkan Umihana Rašović, kandidatkinja za švedski parlament bh. porijekla.

Istovremeno, dio političkog diskursa dodatno podiže tenzije. Desničarska stranka Švedski demokrati već godinama zagovara ograničavanje islamskih simbola, zabranu ezana i strože mjere prema vjerskim objektima.

Zakoni o slobodi govora daju imunitet krajnje desničarskim fanaticima da vrijeđaju muslimane i podstiču antimuslimanske predrasude u društvu.

Njeni predstavnici su u više navrata tvrdili da određeni islamski izrazi “nemaju mjesto u javnom prostoru”, dok su pojedini političari otvoreno pozivali na rušenje džamija za koje tvrde da šire “antidemokratske poruke”, poput vođe stranke Jimmea Akkessona.

Protiv Akessona nisu poduzete nikakve mjere, a on ostaje dio vladajuće koalicije koja upravlja Švedskom.

I nisu sami. Prije nekoliko mjeseci zamjenica premijera Ebba Busch, koja dolazi iz Kršćanskih demokrata, izjavila je na političkom događaju da "muslimani koji se ne integriraju u Švedskoj moraju otići".

“Njihova retorika da su muslimani krivi za sve što se dešava u ovoj državi doprinijelo je više mržnje nego što je prije bilo”, dodaje Rašović.

Kritičari upozoravaju da takva retorika doprinosi normalizaciji neprijateljstva prema muslimanima i stvara atmosferu u kojoj se incidenti mržnje lakše dešavaju ili ostaju nedovoljno sankcionisani.

Organizacije za ljudska prava i dio akademske zajednice upozoravaju da se granica između slobode izražavanja i govora mržnje u javnom prostoru sve više briše.

Iako švedske institucije ostaju formalno posvećene jednakosti i zaštiti manjina, sve je više upozorenja da se u praksi stvara prostor u kojem islamofobni narativi postaju društveno prihvatljiviji.

U tom smislu, posljednja dešavanja ne djeluju kao odvojeni incidenti, već kao dio kontinuiteta u kojem se politički stavovi, javni diskurs i konkretni događaji međusobno pojačavaju, ostavljajući otvoreno pitanje kako očuvati slobodu izražavanja, a ne narušiti pravo na vjeru i slobodu vjerskog identiteta.