Dojučerašnji direktor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine Mirsad Sijarić, govoreći o radovima u protekloj godini, izjavio je u petak kako su bili primorani sedam godina prikupljati papire za radove koji traju 45 dana, te tri godine čekati saglasnost da prime donaciju vrijednu milion dolara, dok se inače za iste stvari u BiH dobija tek par hiljada maraka.

"To je najbolji primjer u kakvom društvu živimo", poručio je Sijarić, tokom godišnje konferencije za novinare Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, na kojoj su predstavljeni rezultati poslovanja u tekućoj godini, finansijski bilansi, kao i planovi za naredni period.

Govoreći o rekonstrukciji južnog dijela Botaničkog vrta, projektu na kojem se radi godinama, istakao je da je prva faza završena, druga je u toku, dok je treća, gradnja paviljona planiranog još 1911. godine, ostala bez realizacije.

"Moram reći da sam vrlo nezadovoljan time što odlazim s ove pozicije, da nisam to u potpunosti završio. Mi smo potrošili sigurno sedam, osam godina prikupljujući papire. Potrošili smo sedam, osam godina prikupljajući papire, a fizički radovi trajali su svega 45 dana. To je najbolji primjer u kakvom društvu živimo“, rekao je Sijarić, dodajući da je frustriran administrativnim preprekama, poput nemogućnosti da se zamijeni bodljikava žica ograde Botaničkog vrta.

Sijarić je naveo još jedan primjer u kakvim okolnostima je djelovao na čelu ove ustanove.

"Niko ne zna koji je odgovoran za dio zemljišta s kojim Zemaljski muzej graniči, to je Vilsonovo šetalište, tako da sam od najodgovornijih ljudi koji bi teoretski trebalo da budu tu odgovorni, načelnika Općine Centar, premijera Kantona Sarajevo i direktora Zavoda za zaštitu spomenika, jer je Muzej nacionalni spomenik, dobio uputstvo i savjet od sve trojice isto da ja to uradim preko vikenda i noću dok to niko ne gleda, pa da ćemo onda tek vidjeti ko je odgovoran kada ja dobijem neke prijave što sam tu uradio bez dozvole", naveo je.

On se zahvalio svim zaposlenicima i saradnicima, ali i podsjetio da Muzej već godinama funkcioniše sa godišnjim manjkom od 400.000 do 500.000 maraka.

„Ipak, nikada niste čuli da ćemo se zatvoriti. Radili smo bolje nego što je trebalo, a to nas je i koštalo“, zaključio je Sijarić, koji je još jučer najavio da je podnio ostavku na mjesto direktora Zemaljskog muzeja BiH.

Ana Marić, koja je dosad vršila funkciju zamjenice, nastavlja voditi muzej. Istakla je da Muzej i dalje radi sa manjkom kadra, uz svega 58 zaposlenih, od čega 36 sa stručnim zvanjima. Naglasila je da su budžetska izdvajanja i dalje nedovoljna, a da je ukupni prihod iz vlastitih aktivnosti do kraja septembra premašio pola miliona maraka.

„To je impresivan rezultat, ali ti novci trebali bi ići u razvoj, nove izložbe i zapošljavanja, a gotovo u potpunosti odlaze na plate“, rekla je Marić.

Prema njenim riječima, Muzej se i ove godine suočava s manjim transferima sa različitih nivoa vlasti. Od Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke dobili su 270.000 KM, što pokriva tek 43,7 posto potreba. Ipak, povećan broj prodatih ulaznica i rast vlastitih prihoda djelimično ublažavaju finansijski jaz.

Na konferenciji je najavljena i nova izložba „Pričanje kroz pjesmu“, koja će biti otvorena narednog četvrtka u 19 sati.