Javni dug Njemačke porastao na 3,1 bilion dolara zbog veće potrošnje

Javni dug Njemačke porastao je za 151 milijardu eura (176,1 milijardu dolara) na 2,66 biliona eura (3,1 bilion dolara) krajem prošle godine, što je djelimično potaknuto većom potrošnjom na odbranu i ulaganjima u infrastrukturu, prema preliminarnim podacima objavljenim u četvrtak.

Federalni zavod za statistiku (Destatis) saopštio je da je ukupni dug javnog sektora – koji obuhvata saveznu vladu, savezne države, opštine i fondove socijalnog osiguranja –porastao za šest posto na godišnjem nivou.

U poređenju sa krajem 2024. godine, stanje duga poraslo je za 151 milijardu eura na 2,66 biliona eura. Samo u posljednjem kvartalu 2025. godine, dug se povećao za 50,8 milijardi eura, odnosno 1,9 posto u odnosu na prethodni kvartal.

Dug savezne vlade porastao je za 32,2 milijarde eura u posljednjem kvartalu, dostigavši 1,84 biliona eura.

Destatis je naveo da je povećanje uglavnom uzrokovano „specijalnim fondovima“, uključujući one namijenjene njemačkim oružanim snagama (Bundeswehr) i infrastrukturnim projektima. Dug povezan sa fondom za Bundeswehr porastao je za 30 posto na 43 milijarde eura, dok je dug vezan za Specijalni fond za infrastrukturu i klimatsku neutralnost (SVIK) dostigao 24,3 milijarde eura.

Dug njemačkih saveznih država povećao se za 8,7 milijardi eura na 624,6 milijardi eura. Hamburg je zabilježio najveći porast od 7,8 posto, a slijede ga Bremen i Bavarska, dok je Mecklenburg-Zapadno Pomorje smanjilo svoj dug za 3,9%.

Dug opština i opštinskih udruženja porastao je za 9,8 milijardi eura, ili 5,3 posto, na 196,3 milijarde eura. Stručnjaci navode da se lokalne vlasti, nakon što su iscrpile rezerve, sve više oslanjaju na nova zaduživanja kako bi održale javne usluge.