Stavovi parlamentaraca uoči vanredne sjednice Doma naroda o Južnoj interkonekciji

Mogu reći da će Klub hrvatskih izaslanika, zapravo onih koji su u taj klub izabrani legitimnom političkom voljom, podržati navedeni zakon. Za druge koji nisu baš izabrani od hrvatskog biračkog tijela ne znam kako će glasovati jer oni nisu do sada pratili dvotrećinsku većinu unutar Kluba. Što se tiče samog zakona, izražavam veliko zadovoljstvo što je cijeli projekat na ovaj način doveden u realne okvire i što smo napustili nepovoljni dio za cijeli projekat te i ako hoćete, preglasavanje hrvatskih predstavnika u Vladi FBiH pa i u Parlamentu FBiH. Hrvati su bili preglasani kad govorimo o donošenju dosadašnjeg zakona i ne mislim da je provodiv - izjavio je za Fenu Damir Džeba, predsjedavajući delegatskog kluba Hrvata.

Prema njegovim riječima, novopredložena zakonska rješenja ulivaju sigurnost jer američki investitor osigurava stabilan proces i put izrade projekta Južna interkonekcija, a uvaženi su i svi stavovi što se tiče same provedbe projekta u kantonima kroz koje treba da prođe gasovod.

Muamer Zukić, predsjedavajući Kluba Bošnaka, u ovom trenutku ne želi prejudicirati stav tog kluba prije njegove sjednice 15. aprila.

- Naravno, mogu se rukovoditi činjenicom da je Klub Bošnjaka podržao prvi osnovni temeljni tekst zakona i da se može izvoditi neki zaključak iz onoga kako su u srijedu glasale političke stranke u Predstavničkom domu čiji članovi su zastupljeni i u Domu naroda. To govori da bi Klub Bošnjaka mogao podržati zakon, ali ne mogu zvanično kazati konačan stav prije navedene sjednice Kluba – ponovio je.

Stranka demokratske akcije, čiji je Zukić kadar, na nivou svojih centralnih organa je izrazila podršku projektu Južne interkonekcije, "a pitanja koja su eventualno u srijedu postavljena u Predstavničkom domu bila su s ciljem da dođemo do rješenja koja će značiti realizaciju projekta Južna interkonekcija na terenu uvažavajući činjenicu da smo opredijeljeni za diverzifikaciju u snabdijevanju plinom, što je interes Bosne i Hercegovine“.

- S druge strane, iza ovog projekta stoje Sjedinjene Američke Države kao strateški partner i prijatelj Bosne i Hercegovine i mi smo opredijeljeni da imamo vezu sa zapadnom porodicom kad je riječ o snabdijevanju plinom. Dakle neupitna je podrška projektu a pojedinačna pitanja i dileme odnosili su se i na stručni dio. Pravno, mi smo osjetljivi na pitanje državne imovine. U Predstavničkom domu je bilo puno rasprava i tražen je put za dodatno osiguranje i garancije kako u vezi s tim ne bi bilo dilema i sumnji - rekao je Zukić.

Iz Kluba Srba u Domu naroda, predsjedavajuća Vesna Saradžić jedino je kazala da ne može prejudicirati kako će se njegovi članovi izjasniti o zakonu dok ne bude održana sjednica tog kluba također 15. aprila, istog dana kada treba vanredno da zasjeda i Dom naroda u cjelini.

Novopredloženi zakon o Južnoj interkonekciji moraju prihvatiti oba doma Federalnog parlamenta u istovjetnom tekstu da bi mogao stupiti na snagu.

Predstavnički dom ga je u srijedu odobrio značajnom većinom glasova na vanrednoj  sjednici, dok je najavljeno zasjedanje Doma naroda za 15. april također vanredno i samo s ovom tačkom dnevnog reda.

Tokom tajnog elektronskog glasanja u srijedu u Predstavničkom domu, podršku je dalo 79 zastupnika, dva su bila protiv i jedan suzdržan.

Na početku sjednice, zakon je zastupnicima obrazložio federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

Kao prvo je naveo da je trasa budućeg gasovoda u FBiH ostala kao i u dosadašnjem planu, s tim da su novopredloženim zakonom planirani određeni odvojci, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli, čime će početi gasifikacija i u industrijskom dijelu Federacije i približavanje Termoelektrani Tuzla.

U tekst novopredloženog akta unesen je i naziv investitora, američke kompanije. U sadašnjoj legislativi, domaća kompanija BH Gas navedena je u ulozi investitora i transportera gasa, ali na terenu nije dosad došlo do implementacije projekta a to je nasušna potreba, naveo je Lakić. S druge strane, napomenuo je, iz Evropske unije je najavljen prestanak isporuke ruskog gasa od 1. januara 2028. godine.

Prema riječima ministra Lakića, predlagač novog zakona pošao je od činjenice da su novi partneri izrazili u Pismu namjere i  novčanu spremnost za gradnju gasovoda koji je i interes Federacije BiH. Novopredloženim aktom je predviđeno zaključivanje ugovora Vlade FBiH i investitora, pa je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije počelo definisanje osnovnih postulata budućeg ugovora vodeći računa o zaštiti interesa Federacije BiH.

Lakić je naglasio i da kompanija BH Gas ne zaustavlja tim zakonom svoj rad i predstoji joj izgradnja zapadnog i sjevernog pravca gasovoda, dakle kompanija ostaje transporter u postojećem gasnom sistemu i razvija se. Po njegovim riječima, novopredloženi pravac prema Tuzli praktično je početak  sjeverne gasifikacije.

Na koncu, bilo kakve promjene vlasničkog udjela mora odobravati Federalni parlament, kazao je također ministar. Inače je predviđeno da investitor nema obavezu plaćanja za eksproprijaciju parcela u javnom vlasništvu na trasi budućeg gasovoda, ali obavezan je obeštetiti vlasnike eksproprisanih privatnih parcela koje će postati dobra od javnog interesa.

Tokom zastupničke rasprave o zakonu, podršku u Predstavničkom domu su u srijedu i prije glasanja deklarativno najavljivali zastupnički klubovi Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske zajednice-Hrvatskog narodnog saveza (HDZ-HNS), Demokratske fronte (DF) i Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine, ali i članovi nekih manjih klubova ili pojedini nezavisni zastupnici.

Nasuprot njima, Stranka za BiH najavila je da neće podržati zakon prvenstveno zbog napuštanja koncepta da državna kompanija BH Gas bude nosilac investicije te namjenjivanja te uloge privatnoj firmi bez značajnog iskustva u ovoj oblasti, kako je rečeno.

Iz SDA i DF-a su također izrekli određene primjedbe, ali i pored toga najavili podršku zbog važnosti implementacije projekta Južna interkonekcija za privredu i građane Federacije odnosno Bosne i Hercegovine posebno stoga što je iz Evropske unije najavljena zabrana uvoza plina iz Rusije od 1. januara 2028.

Jedna od primjedbi izrečenih iz klupa Demokratske fronte je unošenje naziva kompanije-investitora projekta u tekst zakona.

Iz Stranke demokratske akcije su kazali da će i pored tog "neobičnog, eksperimentalnog rješenja unesenog u zakon o pronalaženju investitora" ipak glasati pozitivno vjerujući da je investitor ozbiljan budući da je iza njega stao i State Depertment.

Iz SDA su u srijedu isposlovali pauzu na sjednici prije završetka zastupničke rasprave o zakonu želeći, kako su naveli, da budu otklonjene neke dileme u pogledu pojedinih budućih odredbi, a jedna od njih je – da li će nekretnine na trasi izgradnje gasovoda Južna interkonekcija po završetku gradnje biti u vlasništvu države ili bi eventualno moglo doći do kakvih nedoumica u vezi s tim.

Uime Kluba HDZ-HNS, Mladen Bošković je naveo da je sadašnji zakon o Južnoj interkonekciji donesen u Federalnom parlamentu preglasavanjem članova stranaka s hrvatskim predznakom. Izrazio je zadovoljstvo što su u međuvremenu postale aktuelne izmjene i dopune tog akta.

Povodom uvođenja naziva investitora u tekst, Bošković vjeruje da je predviđeni investitor najbolji po interese Federacije BiH. Također je rekao da se njegov zastupnički klub zalaže za depolitizaciju ovog projekta, kao i da on osobno vjeruje da gasovod u FBiH neće u budućnosti ostati samo na sada definisanim trasama.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" predložila je Parlamentu na izjašnjavanje Federalna vlada. Predstavnički dom je jučer odobrio njen prijedlog da ovaj akt razmotri po hitnom postupku. Ista procedura predložena je i Domu naroda.

- Investitor će projekat izgradnje gasovoda realizovati izgradnjom interkonekcijskog transportnog gasovoda u Bosni i Hercegovini na pravcu Tomislavgrad - Šuica - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje - Grude - Široki Brijeg - Mostar, izgradnjom odvojka za Livno, Gornji Vakuf - Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce te odvojka Čapljina i izgradnjom dodatnog pravca Kladanj - Tuzla - navedeno je u tekstu novopredloženog zakona. 

Od ranije je poznato da će trasa ukapljenog plina sa Zapada ulaziti u Bosnu i Hercegovinu odnosno u Federaciju BiH s juga, preko Republike Hrvatske s kojom također treba postići odgovarajući sporazum, kao i ugovor Vlade FBiH s definisanim investitorom projekta.

Vlada je 14. januara usvojila informaciju resornog ministarstva u kojoj su precizirani investitor i potreba pokretanja realizacije projekta, dok je tekst zakona utvrđen u formi prijedloga na sjednici Vlade 25. marta.

Prema tekstu, naziv investitora-kompanije je AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovane u Sarajevu u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC.

Ova kompanija ranije je poslala Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje gasovoda "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska".

Pismo namjere i ponuda od AAFS potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekat čiji cilj je dodatno unaprijediti energetsku sigurnost Federacije BiH i omogućiti privlačenje stranih investicija uz diversifikaciju izvora snabdijevanja gasom, navela je prošlog mjeseca Federalna vlada.