Historijska Hidžaska željeznica uskoro ponovo ulazi u funkciju, označavajući oživljavanje željezničke veze iz osmanskog doba koja je nekada prevozila trgovce i hodočasnike iz Istanbula ka svetim muslimanskim gradovima Medini i Meki, kao i mjestima između njih.

Turkiye, Sirija i Jordan su obećali da će obnoviti i modernizirati prugu, projekat za koji zvaničnici i stručnjaci kažu da bi mogao prevoziti ne samo vozove, već donijeti i ekonomsko oživljavanje i regionalno pomirenje.

Na trostranom tehničkom sastanku ministara saobraćaja u Amanu 11. septembra, tri zemlje su se dogovorile da poduzmu "prvi konkretan korak" ka oživljavanju pruge.

Pruga povezuje Turkiye, Siriju, Jordan i Saudijsku Arabiju, proteže se na 1.750 kilometara i spaja neke od najvažnijih urbanih centara u regiji.

Turski ministar saobraćaja i infrastrukture Abdulkadir Uraloglu rekao je da će Ankara podržati Siriju u završetku 30 kilometara nedostajuće željezničke infrastrukture, dok će Jordan istražiti tehničke kapacitete za održavanje lokomotiva i potencijal za rad svojih historijskih lokomotiva sve do Damaska.

Vanredna profesorica Suay Nilhan Acikalin, stručnjakinja za međunarodne odnose na Univerzitetu Haci Bayram Veli u Ankari, kaže da ponovno otvaranje Hidžaske željeznice neće predstavljati samo „snažan historijski simbol, već i konkretan pokretač prosperiteta i regionalne saradnje“.

„Oživljavanje Hidžaske željeznice od velikog je značaja za regiju“, rekla je za TRT World.

Razgovori u Amanu također su rezultirali nacrtom memoranduma o razumijevanju za produbljivanje transportne saradnje preko cestovnih, željezničkih i logističkih koridora.

Očekuje se da će dokument biti potpisan kasnije ove godine na ministarskom nivou. Turkiye će pripremiti detaljan akcioni plan prije sastanka u kojem će biti navedeni konkretni koraci koje će trilateralne tehničke grupe poduzeti.

Jedan od najkonkretnijih rezultata sastanka bit će sporazum o nastavku cestovnog transporta između Turkiye i Jordana preko Sirije, čime je okončana 13-godišnja suspenzija.

Ministar Uraloglu također je ukazao na strateški značaj direktnijeg povezivanja Turkiye s Crvenim morem preko jordanske luke Aqaba, što bi moglo ojačati lance snabdijevanja širom Bliskog istoka i šire.

Strateški značaj

Acikalin smješta oživljavanje željeznice u širi geopolitički kontekst, naglašavajući i simboliku i praktičnu vrijednost inicijative.

„To je jedan od projekata koji je dobio konkretan oblik u okviru širih napora Turkiye u protekle tri godine - kako u borbi protiv terorizma, tako i u unapređenju razvojnih ciljeva.“

„Uz Projekat puta razvoja s Irakom i potencijalni sjeverni koridor kroz Zangezur, ova inicijativa predstavlja višedimenzionalni podsticaj za rast“, dodaje Acikalin.

Ona naglašava da je obnovljena stabilnost u Siriji - nakon pada Assadovog režima - omogućila takve projekte.

„Decenijama su područja kroz koja prolazi Hidžaska željeznica bila osakaćena sukobima“, napominje ona.

„Ipak, sada kada Sirija ulazi u period stabilizacije, izgledi za oživljavanje ove linije - koja povezuje Irak, Siriju, Turkiye i širu regiju - postali su i izvodljivi i duboko značajni.“

Stručnjak za međunarodne odnose, profesor Oktay Firat Tanrisever s Tehničkog univerziteta Bliskog istoka u Ankari, naglašava strateške i ekonomske dimenzije projekta.

„Obnova i modernizacija historijske linije - posebno veze Sirija-Jordan - ponovo bi otvorila vitalni trgovinski koridor između Turkiye i Crvenog mora“, kaže za TRT World.

„Turkiye bi mogla značajno proširiti svoju trgovinu sa Saudijskom Arabijom i Rogom Afrike, isporučujući robu brže, pouzdanije i isplativije“, nastavlja on.

„Za Siriju bi ovo stvorilo nove trgovinske rute i potaknulo ukupnu trgovinu među državama u regionu. Saradnja u transportu između Turkiye, Sirije i Jordana ne samo da će proširiti pristup širim geografskim područjima, već će i podstaći stabilnost i razvoj u cijeloj regiji.“

Željeznica s prošlošću i budućnošću

Prvobitno otvorena 1908. godine, Hidžaska željeznica izgrađena je kako bi povezala Istanbul s Medinom, olakšavajući trgovinu i hodočašće. U svojim najranijim danima, željeznica je prevozila hodočasnike na njihovom svetom putovanju do svetih gradova, povezujući udaljene zajednice preko pustinja i granica.

Željeznica je izgrađena između 1900. i 1908. godine pod osmanskim sultanom Abdulhamidom II, stvarajući vitalnu vezu od Istanbula do svetih gradova Meke i Medine, a proteže se i kroz Damask i dijelove Jemena.

Njeno propadanje tokom Prvog svjetskog rata ostavilo je velike dijelove u ruševinama, a preostale stanice i lokomotive danas su više muzejski eksponati nego funkcionalna infrastruktura.

Danas, zahvaljujući podršci vlada i stručnjaka iz regiona, pruga dobija novu viziju – projekat koji spaja prošlost i budućnost.

„Oživljavanje Hidžaske željeznice nije samo obnavljanje linije od čelika i kamena“, izjavio je ministar Uraloglu. „Riječ je o ponovnom povezivanju naroda, otvaranju novih trgovinskih ruta i izgradnji budućnosti stabilnosti i prosperiteta u našoj regiji.“

Kada se realizuje, ova željeznička linija će predstavljati oživljavanje historije i novu viziju budućnosti regije – mrežu pruga koje se protežu od Istanbula do Crvenog mora, noseći trgovinu, saradnju, mir i prosperitet.