Zelenski ponudio Rusiji energetsko primirje
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da je Kijev predložio Rusiji sklapanje energetskog primirja. Prema njegovim riječima, inicijativa je već prenesena ruskoj strani putem američkih posrednika.
U svom večernjem obraćanju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Kijev predložio Rusiji sklapanje energetskog primirja. Prema njegovim riječima, inicijativa je već prenesena ruskoj strani putem američkih posrednika.
"Ako Rusija prestane s napadima na energetsku infrastrukturu Ukrajine, mi ćemo odgovoriti istom mjerom", naglasio je Zelenski.
On je podsjetio da je Ukrajina i ranije predlagala privremeno primirje, uključujući i tokom Uskrsa, ali je, prema njegovim riječima, „za nju svako vrijeme isto“. Predsjednik je također napomenuo da udari dugog dometa ukrajinskih oružanih snaga imaju značajan utjecaj na rusku ekonomiju, „smanjujući prihode, prije svega od nafte“.
U tom kontekstu, prema izvještaju Reutersa, ukrajinski napadi u martu pogodili su nekoliko ključnih ruskih objekata infrastrukture za gorivo.
Konkretno, jedna od najvećih rafinerija nafte u zemlji, Kirishinefteorgsintez (KINEF), podružnica Surgutneftegaza, obustavila je rafinerijske operacije nakon požara koji je izbio 26. marta kao posljedica napada dronom. Prema izvorima agencije, postrojenje, kapaciteta približno 20 miliona tona nafte godišnje, može samo djelimično nastaviti s radom.
Slična situacija dogodila se i u kompleksu „Novateka“ u Ust-Lugi, gdje su prerada i izvoz plinskog kondenzata zaustavljeni nakon napada dronom 25. marta. Ovaj kompleks, kapaciteta do 9 miliona tona godišnje, proizvodi naftu, kerozin, dizelske frakcije i lož-ulje, od čega se značajan dio izvozi.
Pored toga, 14. marta izbio je požar u rafineriji Afipski u Krasnodarskom kraju nakon pada drona. U istom regionu 2. marta napadnut je naftni terminal u luci Novorosijsk, a 12. marta i skladište nafte u Tihoreckom okrugu.
Izvozni objekti u baltičkoj regiji također su pretrpjeli ozbiljnu štetu. Luke Primorsk i Ust-Luga napadnute su 22, 25, 27, 29. i 31. marta. Prema Reutersu, oštećenja infrastrukture utjecala su na ključne rute snabdijevanja.