Nigerija je od početka 2026. godine zabilježila 1.000 potvrđenih slučajeva lassa groznice i 237 smrtnih slučajeva, saopćila je u ponedjeljak državna agencija za kontrolu i prevenciju bolesti.

Nigerijski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (NCDC) saopćio je da je među zaraženima virusnom bolešću 53 zdravstvena radnika, što naglašava rizike s kojima se suočavaju zdravstveni radnici na prvoj liniji fronta koji reaguju na epidemiju.

Agencija je objavila epidemiološke izvještaje za 29. i 30. sedmicu, koji obuhvataju period od 13. do 19. jula, odnosno od 20. do 26. jula.

Prema izvještaju za 30. sedmicu, Nigerija je tokom sedmice zabilježila 17 novih potvrđenih slučajeva i šest smrtnih slučajeva, čime su kumulativne brojke dostigle 1.000 slučajeva i 237 smrtnih slučajeva.

Stopa smrtnosti neznatno se povećala sa 23,5 posto u 29. sedmici na 23,7 u 30. sedmici.

NCDC je saopćio da su 23 države sada prijavile barem jedan potvrđeni slučaj u 116 lokalnih vladinih područja.

Pet država - Ondo, Bauchi, Taraba, Edo i Benue - činile su 86 posto svih potvrđenih slučajeva.

Ondo je zabilježio najveći udio od 32 posto, a slijede Bauchi sa 25, Taraba sa 13, Edo sa deset i Benue sa šest posto.

- Pogođeni zdravstveni radnici - 

NCDC je prijavio novu infekciju među zdravstvenim radnicima tokom 30. sedmice, čime je ukupan broj zaraženih zdravstvenih radnika u 2026. godini porastao na 53.

Agencija je saopćila da infekcije među zdravstvenim radnicima ostaju jedan od izazova u kontroli epidemije.

Saopćila je da je razvila 30-dnevni Plan zaštite zdravstvenih radnika kako bi se smanjile infekcije među zdravstvenim radnicima na prvoj liniji u državama s visokim opterećenjem, uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije i Američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti.

Mjere uključuju obuku zdravstvenih radnika na prvoj liniji, jačanje programa prevencije i kontrole infekcija, prethodno postavljanje lične zaštitne opreme i pružanje tehničke podrške za istraživanje i ublažavanje infekcija zdravstvenih radnika.

NCDC je identificirao kasno javljanje pacijenata kao jedan od faktora koji doprinose visokoj stopi smrtnosti.

Također je navela loše ponašanje u traženju zdravstvene zaštite povezano s visokim troškovima liječenja i kliničkog upravljanja lassa groznicom, kao i lošu sanitaciju okoliša i ograničenu svijest u zajednicama s visokim opterećenjem.

Agencija je pozvala zajednice da održavaju cjelogodišnju svijest o prevenciji lassa groznice i pozvala zdravstvene radnike da održavaju visok nivo sumnje na bolest, osiguraju pravovremeno upućivanje i liječenje te se pridržavaju standardnih postupaka prevencije i kontrole infekcija.

Lassa groznica je virusna hemoragijska bolest koja se prenosi prvenstveno kontaktom s hranom ili kućnim predmetima kontaminiranim urinom ili izmetom zaraženih glodara. Prenos s čovjeka na čovjeka može se dogoditi i putem kontakta s tjelesnim tekućinama.

Simptomi obično počinju groznicom, slabošću i glavoboljom, ali mogu napredovati do ozbiljnih komplikacija, uključujući krvarenje, respiratorne probleme i otkazivanje organa ako se liječenje odgodi.