Hrvatska traži od Crne Gore rješavanje osam otvorenih pitanja prije ulaska te zemlje u Evropsku uniju, a većina zahtjeva odnosi se na naslijeđe rata iz 1990-ih, saznaje Hina iz hrvatskih diplomatskih izvora.

Zahtjevi koje je zvanični Zagreb uputio državama članicama EU-a odnose se na pregovaračko poglavlje 23, koje obuhvata pravosuđe i temeljna prava, te poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i odbrambenu politiku.

Hrvatska istovremeno nastavlja podržavati evropski put Crne Gore jer je njeno pristupanje Uniji i u hrvatskom interesu, ističu izvori.

Odštete, odgovornost za ratne zločine i rješavanje imovinskih prava Većina zahtjeva odnosi se na posljedice rata iz 1990-ih. Hrvatska traži rješavanje pitanja odštete hrvatskim državljanima zatočenim u logoru Morinj u Crnoj Gori, gdje je između oktobra 1991. i augusta 1992. bilo zatočeno više od 300 hrvatskih državljana, uglavnom s dubrovačkog područja.

Traži se i očuvanje spomen-ploče postavljene na mjestu bivšeg logora. Ploču su u oktobru 2022. zajednički otkrili hrvatski i crnogorski ministri, ali su se nakon toga pojavili zahtjevi za njenim uklanjanjem. Oko ploče je postavljen i metalni okvir koji bi je mogao prekriti.

Treći zahtjev odnosi se na preimenovanje gradskog bazena u Kotoru, koji nosi ime vaterpoliste Zorana Gopčevića. Hrvatska strana navodi da je Gopčević bio stražar u Morinju 1991. i 1992. godine. Zagreb smatra neprihvatljivim da sportski objekt nosi ime osobe povezane sa zlostavljanjem i mučenjem hrvatskih zatočenika.

Zagreb traži i punu saradnju crnogorskih vlasti u utvrđivanju sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uključujući razmjenu informacija, nastavak rada nadležnih komisija te pristup arhivima i dokumentima koji bi mogli pomoći u njihovom pronalasku i utvrđivanju njihove sudbine.

Hrvatska također zahtijeva procesuiranje odgovornih za ratne zločine, uključujući odgovornost na osnovu komandne odgovornosti. U dokumentu se navodi da do danas nije donesena nijedna osuđujuća presuda na osnovu komandne odgovornosti.

U slučaju Morinja, četiri pripadnika JNA pravosnažno su osuđena za ratne zločine i dobila ukupno 12 godina zatvora, ali te presude nisu obuhvatile zločine nad civilima zatočenim u logoru.

Među zahtjevima je i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori. Hrvatska navodi da su među neriješenim slučajevima 51 porodica iz Tivta i druge porodice iz Boke kotorske, čiji zahtjevi, prema hrvatskom dokumentu, nisu riješeni uprkos pravosnažnim sudskim presudama ili dugotrajnim pravnim postupcima.

Preostala dva zahtjeva odnose se na poglavlje 31. Hrvatska traži povratak školskog broda Jadran, koji je pod crnogorskom kontrolom od 1991. godine. Zagreb smatra da brod pripada Hrvatskoj na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.

Prije raspada Jugoslavije plovilo je bilo smješteno u Splitu, a u Crnoj Gori se nalazilo na remontu kada je 1991. izbio rat, navodi se u hrvatskom dokumentu.

Drugi zahtjev odnosi se na granicu između dvije države. Nakon rješavanja pitanja kopnene granice, Hrvatska je spremna redovno sazivati sastanke nadležnih komisija radi razgraničenja na moru, bez određivanja rokova za taj postupak.

Zagreb posebno traži da Podgorica potvrdi poštovanje bivše međurepubličke kopnene granice između dvije države. Prema hrvatskim stručnjacima, odstupanja na terenu ne prelaze 220 metara i mogla bi biti riješena u postupku razgraničenja.

Hrvatska u dokumentu navodi da je dosljedno podržavala euroatlantske integracije Crne Gore, uključujući njen ulazak u NATO, te da joj je osigurala hrvatski prijevod pravne stečevine EU-a vrijedan osam miliona eura.

Zagreb istovremeno upozorava da su, prema njegovoj ocjeni, pojedini jednostrani potezi crnogorskih vlasti ponovo potaknuli historijske napetosti i nepotrebno opteretili bilateralne odnose.

Hrvatska je Crnoj Gori u decembru 2023. predala neslužbeni dokument s popisom otvorenih pitanja, koji je podijelila i s državama članicama EU-a te Evropskom komisijom.

Bilateralne konsultacije održane su u januaru i maju 2025. godine, nakon čega je uslijedio intenzivan diplomatski angažman, uključujući desetak sastanaka ministara vanjskih poslova dvije zemlje tokom 2026. godine, sve na hrvatsku inicijativu. Međutim, nijedno od preostalih pitanja još nije riješeno.