Šef komunikacija Turkiye Burhanettin Duran izjavio je da se na Ankaru često gleda kao na most između Istoka i Zapada, ali da je, suočena s novim krizama, ona trenutno most „između Zapada i Zapada“, zahvaljujući svojim diplomatskim sposobnostima.

Duran je to izjavio u utorak na događaju „NATO saveznici u Ankari“, organiziranom u saradnji s Direkcijom za komunikacije, Fondacijom za politička, ekonomska i društvena istraživanja (SETA) i Minhenskom sigurnosnom konferencijom.

„Turkiye je (most) između Zapada i Zapada, zahvaljujući svom diplomatskom dosegu i sposobnosti da doprinese smanjenju tenzija“, rekao je Duran.

Ističući da je njegova zemlja već 74 godine članica NATO-a te da, zahvaljujući svojim vojnim kapacitetima, zauzima drugo mjesto među saveznicima, Duran je naglasio da uloga Turkiye u Savezu treba biti sagledana kroz njenu „stratešku autonomiju, operativno iskustvo i jedinstven doprinos euroatlantskoj sigurnosti“.

Nazivajući sastanak NATO-a u Ankari "još jednom prekretnicom u historijskoj evoluciji NATO-a", Duran je rekao da su se izazovi promijenili od kada je Turkiye prvi put bila domaćin samita Saveza 2004. godine.

"Prije dvadeset dvije godine samit u Istanbulu označio je evoluciju NATO-a, od odbrambenog saveza iz Hladnog rata do šireg sigurnosnog aktera. Dinamika međunarodnog sistema i izazovi s kojima smo se suočili 2004. godine bili su fundamentalno drugačiji od onih s kojima se suočavamo danas", rekao je.

Budući da se NATO mora suočiti s različitim izazovima, uključujući "složen, fragmentiran i nepredvidiv sigurnosni pejzaž oblikovan obnovljenom konkurencijom velikih sila, regionalnim sukobima, tehnološkim poremećajima, hibridnim prijetnjama i međunarodnim sistemom nesposobnim da pruži rješenja za krize", ove promjene pozivaju članice NATO-a da preispitaju promjenjive percepcije prijetnji i uspostave nove zajedničke prioritete, rekao je Duran.

Podjela tereta ključna za Savez

Uočavajući krizu od rata između Rusije i Ukrajine do Bliskog istoka, Duran je pozvao NATO da izazove na svojim istočnim i južnim krilima tretira kao međusobno povezane, a ne odvojene, u skladu s NATO-ovim pristupom sigurnosti od 360 stepeni.

Od Hormuškog moreuza i Meksičkog zaljeva do Sirije, Iraka, istočnog Mediterana, sjeverne Afrike i Sahela, ove regije su sve više dio iste sigurnosne jednačine, dodao je.

„Za to su nam potrebni usklađeni politički instrumenti i zajedničko razumijevanje o tome kako vojni i nevojni alati mogu funkcionirati zajedno. Tu podjela tereta postaje ključna. Potrošnja na odbranu je vrijedna politička obaveza, ali sama potrošnja nije dovoljna“, rekao je.

„Ono što je zaista važno jeste izgradnja višeslojne odbrambene strategije koja se bavi prijetnjama poput manipulacija generiranih umjetnom inteligencijom, sajber napada, dezinformacija i erozije javnog povjerenja, uz istovremeno ulaganje u stvarne vojne kapacitete.

„Uloga Turkiye u Alijansi odražava upravo ovo razumijevanje, što je, vjerujem, ono što NATO 3.0 predstavlja“, dodao je.

„Turska odbrambena industrija kao nacionalna vrijednost“

Turkiye pozicionira svoju odbrambenu industriju kao rastuće strateško bogatstvo za NATO, nudeći Alijansi mješavinu sistema testiranih u borbi, sposobnosti protivvazdušne odbrane, tehnologija omogućenih umjetnom inteligencijom, inženjerskih kapaciteta i proizvodnje koja se može širiti, rekao je Duran.

Turkiye je podigla svoje odbrambene troškove iznad NATO-ovog praga od 2 posto, dok je njen odbrambeni budžet porastao sa 13 milijardi dolara u 2021. na procijenjenih 33 milijarde dolara u 2025. godini.

„Turska odbrambena industrija postala je nacionalno bogatstvo s direktnom vrijednošću za savezničko kolektivno odvraćanje“, rekao je.

Izvoz odbrane i avijacije također je premašio 10 milijardi dolara, a Stopa domaće proizvodnje u odbrambenoj industriji dostigla je 82 posto, kaže Duran.

Prijetnja umjetne inteligencije

U današnjem sigurnosnom okruženju, sajber-napadi, kampanje dezinformacija i manipulacije uz pomoć umjetne inteligencije postali su uobičajeni elementi strateškog nadmetanja, kazao je.

Pozvao je da se odvraćanje poveže s potpunom otpornošću te da se javno mnijenje zaštiti od „sistematske manipulacije“, naglašavajući iskustvo Turkiye u ovoj oblasti.

„Kroz mehanizme provjere, stratešku komunikaciju i javnu diplomatiju, Turkiye integritet informacija tretira kao ključni element nacionalne i kolektivne sigurnosti.

Ove teme, poput sajber-sigurnosti, umjetne inteligencije i zaštite kritične infrastrukture, više ne smiju ostati sporedna pitanja za NATO. One moraju biti uključene u odbrambenu doktrinu Saveza“, poručio je.