Azijske berze u srijedu bilježe rast, potaknut optimizmom da bi Sjedinjene Američke Države i Iran uskoro mogli postići novi sporazum te dobicima tehnoloških dionica.
Rastuća očekivanja da će SAD i Iran u skorije vrijeme postići dogovor u okviru pregovora o trajnom miru na Bliskom istoku povećala su sklonost investitora ka rizičnijim ulaganjima.
Povećana sklonost riziku, koja je jučer obilježila američka i evropska tržišta, prenijela se i na azijske berze, dok su tehnološke dionice predvodile rast u regiji.
Američki ministar finansija Scott Bessent izjavio je jučer za CNBC da se pregovori s Iranom nastavljaju te nagovijestio da bi danas mogao biti postignut sporazum o otvaranju Hormuškog moreuza.
Američki državni sekretar Marco Rubio također je govorio o mogućem sporazumu s Iranom u vezi s Hormuškim moreuzom.
„Mogu reći da je ostvaren napredak u ovom procesu, ali da još nije finaliziran. Nadam se da će to biti učinjeno što prije“, rekao je Rubio.
Ove izjave obnovile su nade da bi Hormuški moreuz mogao biti otvoren, što je dovelo do pada cijena nafte i prinosa na državne obveznice. Cijena barela nafte Brent s isporukom u oktobru jučer je pala za 5,5 posto, na 79,4 dolara, što je najniži nivo u posljednjih mjesec dana.
Na geopolitičkom planu, Južna Koreja je protestovala zbog japanskih teritorijalnih pretenzija na sporne otočiće Dokdo/Takešima u Japanskom (Istočnom) moru te je pozvala zvaničnika Ambasade Japana u Seulu u Ministarstvo vanjskih poslova.
Sjeverna Koreja je, s druge strane, saopćila da će na multinacionalnu pomorsku vježbu RIMPAC, koju predvode SAD u Pacifiku, odgovoriti „odvraćanjem na novom nivou“.
Prema danas objavljenim podacima, indeks menadžera nabavke (PMI) u uslužnom sektoru Japana iznosio je 51,2 u julu, dok je kompozitni PMI dostigao 52,7. U Kini je RatingDog PMI uslužnog sektora iznosio 50,4, a kompozitni PMI 50,8.
Popuštanje prinosa na japanske obveznice
Očekivanja da će pad cijena nafte ublažiti inflatorne pritiske povećala su potražnju za japanskim državnim obveznicama.
Prinos na desetogodišnje japanske obveznice pao je za četiri bazna poena, na 2,80 posto.
U međuvremenu je Banka Japana objavila zapisnik sa sjednice održane 15. i 16. juna. U njemu se navodi da su članovi odbora ukazali na neizvjesnosti povezane sa situacijom na Bliskom istoku, ali i ocijenili da se raspoloženje na tržištima djelimično poboljšalo zahvaljujući snažnim rezultatima kompanija iz sektora umjetne inteligencije.
Članovi odbora također smatraju da bi ekonomije u narednom periodu mogle ostati pod pritiskom zbog faktora poput situacije na Bliskom istoku.
Prema pisanju agencije Kyodo News, Ministarstvo odbrane Japana objavilo je Izvještaj o odbrani za 2026. godinu.
U izvještaju, koji na oko 600 stranica analizira sigurnosna dešavanja od aprila 2025. do marta 2026. godine, navodi se da je potrebno ojačati odbrambenu industriju i proširiti izvoz oružja kako bi se povećala sposobnost odvraćanja u indo-pacifičkoj regiji.
U istom izvještaju povećane vojne aktivnosti Kine ocijenjene su kao „ozbiljan razlog za zabrinutost“, uz navode da Peking nastoji „normalizirati svoje vojno prisustvo“ oko Tajvana.
Nakon ovih dešavanja, južnokorejski indeks Kospi zaključio je trgovanje s rastom od 3,76 posto, na 6.598 bodova, dok je japanski Nikkei 225 porastao za 3,60 posto, na 66.258 bodova.
Kineski Shanghai Composite porastao je za 1,4 posto, na 3.875 bodova, hongkonški Hang Seng za 0,4 posto, na 25.954 boda, dok je indijski Sensex bio 0,2 posto iznad prethodnog zatvaranja, na 78.596 bodova.
