Najviša diplomatija Evropske unije (EU) u srijedu je predstavila planove za snižavanje trgovinskih veza s Izraelom i sankcioniranje visokih zvaničnika zbog nalaza kršenja ljudskih prava u Gazi, što označava veliku promjenu u pristupu Unije prema Tel Avivu.

Visoka predstavnica Evropske unije (EU) za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas rekla je da se sve države članice slažu da je situacija u Gazi neodrživa, a istovremeno je upozorila da opasni događaji na Zapadnoj obali ugrožavaju održivost rješenja o dvije države.

"Želim biti vrlo jasna, cilj novih mjera nije kažnjavanje Izraela. Cilj je poboljšanje humanitarne situacije u Gazi", rekla je.

Govoreći nakon sastanka komisije, također je kritizirala vojni pritisak izraelske vlade na grad Gazu, nazivajući to novom eskalacijom koja će samo pogoršati humanitarnu krizu.

"Sve države članice slažu se da je situacija u Gazi neodrživa. Rat mora prestati. Patnja mora prestati i svi taoci moraju biti pušteni. Moramo koristiti sve alate koje imamo za ovaj ishod. Također, ne smijemo izgubiti iz vida opasne događaje na Zapadnoj obali koji smanjuju održivost rješenja o dvije države", dodala je.

Kallas je također istakla da javnost u državama članicama EU sve više zahtijeva akcije za zaustavljanje patnje u Gazi.

"Javno mnijenje u državama članicama se zaista mijenja, jer je patnja u Gazi vidljiva i ljudi žele vidjeti kraj ove patnje na političkom nivou", rekla je.

Maroš Šefčović, evropski komesar za trgovinu i ekonomsku sigurnost, rekao je da prijedlog cilja ključne odredbe Euro-mediteranskog sporazuma, uključujući slobodno kretanje robe, usluga, javne nabavke, konkurenciju i intelektualno vlasništvo.

"U praksi, to znači da će uvoz iz Izraela u EU izgubiti preferencijalni pristup tržištu EU i da će se na tu robu naplaćivati ​​carine na nivou koji se primjenjuje na bilo koju drugu treću zemlju s kojom EU nema sporazum o slobodnoj trgovini", rekao je na konferenciji za novinare u Briselu.

Šefčović je naglasio da EU ostaje najveći trgovinski partner Izraela, s ukupnom trgovinom robom u 2024. godini koja je dostigla 42,6 milijardi eura (50,4 milijarde dolara), ili skoro trećinu ukupne trgovine Izraela.

"U svjetlu ovih brojki i principa koji su u pitanju, predložena djelimična suspenzija predstavlja pažljivo promišljen odgovor na sve hitniju situaciju", dodao je.

Vijeće EU će odlučiti o predloženim trgovinskim mjerama.

Komisija je također najavila sankcije palestinskoj grupi otpora Hamas, ekstremističkim ministrima izraelske vlade i nasilnim doseljenicima. Vijeće EU sada treba jednoglasno odobriti odluku.

Dubravka Šuica, evropska komesarka za Mediteran, izjavila je da komisija također obustavlja bilateralnu podršku izraelskoj vladi, uključujući oko 14 miliona eura dodijeljenih za period 2020–2024, od čega je 4,3 miliona eura ugovoreno, a 9,4 miliona eura neugovoreno.

"Situacija u Gazi i na Zapadnoj obali je neprihvatljiva. Kao Komisija, nastavljamo se zalagati za rješenje dvije države", rekla je, dodajući da se obustava sredstava može opozvati ako se uslovi na terenu poboljšaju.

Komisija je pojasnila da će podrška borbi protiv antisemitizma i podsticanju jevrejskog života ostati nepromijenjena, uključujući sredstva za inicijative civilnog društva.

"Odražavajući ove principijelne obaveze i uzimajući u obzir ozbiljne nedavne događaje na Zapadnoj obali, predlažemo da suspendujemo trgovinske koncesije s Izraelom, sankcionišemo ekstremističke ministre i nasilne doseljenike i stavimo bilateralnu podršku Izraelu na čekanje, bez utjecaja na naš rad s izraelskim civilnim društvom ili Yad Vashemom, (Izraelski Svjetski centar za sjećanje na Holokaust)", izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen nakon objave.

"Strašni događaji koji se svakodnevno odvijaju u Gazi moraju prestati", dodala je.

Izraelska vojska je od oktobra 2023. u Gazi ubila gotovo 65.000 Palestinaca, većinom žena i djece. Nemilosrdno bombardovanje učinilo je enklavu nenastanjivom i dovelo do gladi i širenja bolesti, uz smrtonosnu glad.