Velika Britanija će ograničiti zaštitu za izbjeglice u najvećoj reformi azilnog sistema

Britanija će drastično smanjiti zaštitu izbjeglica prema planovima za preuređenje svog azilnog sistema, saopćila je laburistička vlada.

Mjere su objavljene u subotu dok se premijer Keir Starmer suočava s povećanim pritiskom zbog neregularne migracije usljed brzo rastuće podrške tvrdoj desnici.

„Okončaću zlatnu kartu Velike Britanije za tražioce azila“, izjavila je ministrica unutrašnjih poslova Shabana Mahmood u saopćenju.

Trenutno, onima kojima je priznat status izbjeglice taj status traje pet godina, nakon čega mogu podnijeti zahtjev za neograničeno pravo boravka i, eventualno, za državljanstvo.

Međutim, Ministarstvo kojim rukovodi Mahmood, poznato kao Home Office, saopćilo je da će skratiti trajanje izbjegličkog statusa na 30 mjeseci.

Ta zaštita će biti „redovno preispitivana“, a izbjeglice će, kako su naveli, biti primorane vratiti se u svoje zemlje čim se procijeni da su tamo sigurne.

Ministarstvo je također navelo da namjerava da izbjeglice kojima bude odobren azil moraju čekati 20 godina prije nego što podnesu zahtjev za dugoročni boravak u Velikoj Britaniji, umjesto dosadašnjih pet godina.

Home Office je nazvao te prijedloge "najvećom preuređenjem azilne politike u modernom dobu".

Inspiracija iz Danske i Evrope

Home Office je rekao da će se njegove reforme nadahnjivati ne samo Danskom, nego i drugim evropskim zemljama, gdje je izbjeglički status privremen, pomoć uvjetovana, a očekuje se i integracija.

„Velika Britanija će sada dostići, a u nekim oblastima i premašiti te standarde", navelo je ministarstvo.

Ranije ove godine delegacija visokih zvaničnika Home Officea posjetila je Kopenhagen da prouči danski pristup azilu, gdje migrantima daju samo privremene dozvole boravka, obično na dvije godine, i oni se moraju ponovo prijaviti kada iste istekne.

Ako Socijaldemokratska danska vlada procijeni da je njihova zemlja porijekla sigurna, tražioce azila se može repatrisati. Put do državljanstva je također produžen i otežan, s strožim pravilima za spajanje porodice.

Između ostalog, zakon iz 2016. omogućava danskim vlastima da zaplijene vrijedne stvari tražilaca azila kako bi pokrile troškove njihove pomoći.

UK trenutno odobrava azil onima koji mogu dokazati da im prijeti opasnost u zemlji porijekla, pri čemu se status izbjeglice daje onima koji se smatraju ugroženim od progona. Taj status traje pet godina, nakon čega mogu podnijeti zahtjev za stalni boravak ako ispune određene kriterije.

Danska je više od decenije poznata po strožim imigracijskim politikama, koje Home Office navodi kao razlog smanjenja broja zahtjeva za azil na najniži nivo u posljednjih 40 godina i uklanjanja 95 posto odbijenih podnosilaca zahtjeva.

Rekord 2025.

Starmer, izabran prošlog ljeta, pod pritiskom je da zaustavi prelazak migranata La Mancheom u malim čamcima iz Francuske, što je bila briga i za njegove prethodnike iz Konzervativne stranke.

Više od 39.000 ljudi, mnogi bježeći od sukoba, stiglo je ove godine nakon takvih opasnih putovanja — više nego tokom cijele 2024. godine, ali manje od rekorda iz 2022.

Ti prelazi doprinose rastu popularnosti stranke Reform pod vodstvom Nigela Faragea, koja u većem dijelu ove godine vodi ispred Laburista dvoznamenkastim postotnim poenima u anketama.

Zahtjevi za azil u Britaniji su na rekordno visokom nivou — prema zvaničnim podacima, podneseno je oko 111.000 zahtjeva u periodu do juna 2025.

Više od 100 britanskih humanitarnih organizacija obratilo se Mahmood, pozivajući je da 'prestane kriviti migrante i primjenjivati performativne politike koje samo nanose štetu', navodeći da takve mjere potiču rasizam i nasilje.

Istraživanja javnog mnijenja ukazuju da je imigracija pretekla ekonomiju kao glavna briga birača. U periodu do marta 2025. godine u Velikoj Britaniji azil je zatražilo 109.343 ljudi, što je porast od 17 posto u odnosu na prethodnu godinu i 6 posto iznad vrhunca iz 2002. od 103.081.