| BHSC
TÜRKİYE
4 minuta čitanja
Turski ministar vanjskih poslova pozvao na povratak na stanje prije rata u Hormuškom moreuzu
Fidan rekao da se mora osigurati siguran, neometan i slobodan prolaz kroz Hormuški moreuz.
Turski ministar vanjskih poslova pozvao na povratak na stanje prije rata u Hormuškom moreuzu
"Ovaj samit vidimo kao historijski korak koji će učvrstiti zajedničku viziju turkijskog svijeta o budućnosti", rekao je.

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan u utorak je pozvao na siguran, neometan i slobodan prolaz kroz Hormuški moreuz te brzi povratak na stanje prije rata, upozorivši istovremeno na dalje širenje rusko-ukrajinskog rata.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare s azerbejdžanskim kolegom Jeyhunom Bayramovim u Bakuu, Fidan je rekao da dešavanja u susjednom Iranu direktno zabrinjavaju i Turkiye i Azerbejdžan.

"Sigurnost, stabilnost i prosperitet Irana prirodno imaju direktan utjecaj na našu regiju. U tom smislu želimo da se trenutni sukob što prije riješi diplomatskim putem", rekao je.

Fidan je kazao da su sve češći uzajamni napadi ozbiljno ugrozili napore za uspostavljanje mira te pozvao na hitan prekid aktivnosti koje podstiču regionalne tenzije.

"Istovremeno, mora se omogućiti siguran, neometan i slobodan prolaz kroz Hormuški moreuz, a stanje prije rata mora se što prije obnoviti", rekao je, dodajući da Turkiye ostaje u stalnom kontaktu sa svim relevantnim stranama kako bi pomogla u rješavanju krize.

Govoreći o ratu Rusije i Ukrajine, Fidan je rekao da je Turkiye od početka sukoba uložila velike napore kako bi Crno more ostalo izvan borbi.

Kazao je da je Ankara u velikoj mjeri uspjela u tome strogom primjenom Konvencije iz Montreuxa i naporima poput Crnomorske žitne inicijative.

"Međutim, sve češći napadi na civilna plovila u Crnom moru posljednjih mjeseci ozbiljno su ugrozili sigurnost života, imovine, plovidbe i okoliša u regiji", rekao je Fidan.

Navodeći da su u napadima stradali i turski i azerbejdžanski pomorci, rekao je: "Širenje rata na Crno more i prijetnja koju predstavlja za živote naših građana i poslovanje naših kompanija neprihvatljivi su."

Fidan je rekao da je Turkiye uputila potrebna upozorenja stranama i da vjeruje da bi se zajednički stav mogao pronaći ako postoji dovoljna politička volja i dobra vjera.

"Nastavit ćemo ulagati sve napore za mir", rekao je, podsjetivši na stav predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da je "čak i najgori mir bolji od rata".

Rizik od šireg rata

Odgovarajući na pitanja, Fidan je upozorio da se rusko-ukrajinski sukob tokom protekle godine značajno intenzivirao i da nosi rizik širenja izvan sadašnjeg geografskog područja.

Rekao je da je stav Turkiye ostao nepromijenjen tokom više od četiri i po godine rata, ističući da je riječ o "ratu koji nikada nije trebao početi, koji se ne smije širiti i koji treba odmah završiti".

Fidan je ukazao na diplomatske napore Turkiye, uključujući njenu ulogu u crnomorskom sporazumu o žitu, razmjeni zarobljenika i pregovorima između Rusije i Ukrajine u Istanbulu.

Kazao je da Ankara također radi sa stranama na prijedlozima usmjerenim na sprečavanje napada na energetsku infrastrukturu i poboljšanje sigurnosti u Crnom moru.

Fidan je opisao sukob kao nešto što se tokom protekle godine transformiralo iz "rata iscrpljivanja" u "rat uništenja", pri čemu su komercijalni objekti i infrastruktura sve češće na meti, a broj civilnih žrtava raste.

"S vremena na vrijeme čuju se izjave o mogućnosti širenja rata ne samo na Crnom moru nego i na druge evropske zemlje", rekao je.

"Ne želimo ni razmišljati o tome, a kamoli govoriti o tome. Geografsko širenje rata posljednje je što želimo vidjeti."

Fidan je upozorio da će, ukoliko rat ne bude okončan, cijene energije, sigurnost hrane i okoliš biti izloženi većim rizicima, dok će opasnost od širenja sukoba rasti.

Tursko-azerbejdžanske veze, regionalna povezanost

Fidan je također istakao strateške odnose između Turkiye i Azerbejdžana, rekavši da dvije zemlje i dalje povezuje princip "jedna nacija, dvije države".

Kazao je da ekonomska i trgovinska saradnja, kao i energija, saobraćaj i povezanost, predstavljaju ključne stubove bilateralnih odnosa.

Fidan je opisao željeznicu Baku - Tbilisi - Kars kao jednu od najvažnijih komponenti Srednjeg koridora i naglasio važnost osiguranja njenog efikasnog korištenja.

Također je istakao planove za jačanje povezanosti između Turkiye i Azerbejdžana preko Nahičevana, uključujući Zangezurski koridor i željeznicu Kars - Igdir - Aralik - Dilucu.

"Božijom voljom, željeznica Kars - Dilucu bit će završena krajem 2029. godine. Tako će voz koji dolazi iz Azerbejdžana moći bez prekida stići u Tursku", rekao je.

Fidan je kazao da bi takva infrastruktura pružila značajnu logističku priliku i ojačala pristup turkijskog svijeta Anadoliji i Evropi, istovremeno olakšavajući pristup Turske Centralnoj Aziji preko Kaspijskog mora.

Govoreći o Južnom Kavkazu, Fidan je rekao da Turkiye pozdravlja nedavni napredak ka konačnom mirovnom sporazumu između Azerbejdžana i Armenije te "konstruktivan pristup" Bakua.

"Želimo da se Južni Kavkaz povezuje ne sa sukobima, već s mirom, saobraćajem, energijom, trgovinom i ekonomskim razvojem", rekao je.

Fidan je također rekao da će Turkiye i Azerbejdžan nastaviti produbljivati odbrambenu i sigurnosnu saradnju kroz zajedničke vježbe, obuku, razmjenu iskustava i sve veću saradnju između njihovih odbrambenih industrija.

Dodao je da će se ministri vanjskih poslova Organizacije turkijskih država sastati u Ankari 29. oktobra, nakon čega će 30. oktobra uslijediti 13. samit organizacije.

"Ovaj samit vidimo kao historijski korak koji će učvrstiti zajedničku viziju turkijskog svijeta o budućnosti", rekao je.