Predsjednički izbori u TRNC-u označavaju raskrsnicu između federacije i vizije dviju država
Izborna utrka između Ersina Tatara i Tufana Erhurmana ističe dvije različite vizije, ali s istim ciljem – osigurati pravedna prava kiparskih Turaka.
Turska Republika Sjeverni Kipar (TRNC) u nedjelju izlazi na izbore kako bi izabrala novog predsjednika, a očekuje se da će se takmičenje voditi između dva kandidata vođena suprotnim ideologijama, ali ujedinjena zajedničkim ciljem – zaštitom prava kiparskih Turaka.
Na listiću se nalazi osam kandidata, no veći dio kampanje svodi se na duel između aktuelnog predsjednika Ersina Tatara, koji se kandiduje kao nezavisni kandidat, i Tufana Erhurmana, lidera glavne opozicione Republike turske partije (CTP).
Obojica nude potpuno različite puteve za budućnost ostrva: jedan zasnovan na priznanju dvije suverene države, drugi ukorijenjen u federalnom rješenju.
Kiparski Turci glasaju na predsjedničkim izborima od 1976. godine, kada su prvi put izabrali vođu Turske Federativne Države Kipar nakon Operacije mira 1974. godine.
Ova nedjelja označava njihove devete predsjedničke izbore pod TRNC-om, a analitičari ističu da će izbor oblikovati ne samo upravljanje već i međunarodni put ostrva.
Na izborima 2020. godine, Erhurman nije uspio proći u drugi krug, dok je Tatar izašao kao pobjednik. Ovog puta, rivalstvo se nastavlja pod još većim nadzorom, posebno imajući u vidu intenzivniji angažman Turkiye u različitim globalnim forumima za međunarodno priznanje TRNC-a.
Predsjednik Tatar je svoju kampanju izgradio oko odbrane rješenja sa dvije države, naglašavajući suverenitet i kontinuiranu ulogu Turkiye kao garantne sile.
On tvrdi da decenije neuspješnih pregovora, koje su kulminirale propadanjem pregovora u Crans-Montani 2017. godine, dokazuju da federacija više nije održiva.
„Ovi izbori su borba za opstanak“, izjavio je Tatar, upozoravajući da federalni model ugrožava političku jednakost i garancije sigurnosti.
Suprotno tome, Tufan Erhurman insistira da dvozonska, dvokomunalna federacija, pregovarana na osnovu političke jednakosti, ostaje jedini realan put ka ponovnom ujedinjenju i međunarodnom priznanju.
On je obećao okončati izolaciju kiparskih Turaka kroz dijalog s globalnim partnerima, istovremeno jačajući transparentnost i demokratsko upravljanje unutar zemlje.
Sigurnosne dimenzije i turkijski svijet
Posmatrači ističu da je regionalna nestabilnost dodatno naglasila sigurnosni aspekt ovih izbora.
Profesorica Zuhal Mert Uzuner, stručnjakinja za međunarodnu politiku s Univerziteta Marmara u Istanbulu, ističe da su ponovna razočaranja s federacijom učvrstila pozicije.
„Do 2017. godine, nakon propasti pregovora u Crans-Montani, postalo je jasno da, koliko god se ulagalo u federalni model, napredak je nemoguć“, rekla je za TRT World.
Navela je članstvo kiparskih Grka u EU i formiranje novih energetskih saveza u Istočnomediteranu s Izraelom kao događaje koji su osnažili grčko-kiparsku stranu.
„Događaji 7. oktobra podsjetili su sve koliko su efikasni sigurnosni mehanizmi i dalje ključni“, dodala je.
Profesor Oktay Tanrisever s Tehničkog univerziteta Bliskog istoka u Ankari naglašava da kontekst izbora nadilazi Kipar.
„Ovi izbori se održavaju u vremenu rastućih tenzija na Bliskom istoku i u istočnom Mediteranu“, rekao je za TRT World.
„Predsjednik Tatar je naglasio suverenitet, sigurnost i stabilnost kao stubove mira i prosperiteta“. Prema Tanriseveru, Tatar nastoji TRNC čvrsto pozicionirati unutar svoje alijanse s Turkiye i šire u okviru Organizacije turkijskih država, predstavljajući viziju dviju država kao temelj mira na ostrvu.
Pogledi građana
Emrah Cakir, 46-godišnji građanin rođen na Kipru i pristalica Erhurmana, vjeruje da opozicioni kandidat ima „veće znanje i razumijevanje kiparskog pitanja od aktuelnog predsjednika“ te bi bio bolji nadzornik javnog reda i snažniji vođa za sve koji žive u Turskoj Republici Sjeverni Kipar, kako građane, tako i one koji to nisu.
Odgovarajući na neke kritike usmjerene protiv opozicije, Cakir naglašava da „ljubav prema domovini, odanost Turkiye i ponos na turski identitet među kiparskim Turcima nikada nisu dovodili u pitanje – i ne mogu biti“.
On odbacuje kao propagandu tvrdnje da je Republikanska turska partija „progrčka“ ili „federalistička“, ističući da kiparski Turci „veoma dobro znaju ko su i koliko vole svoju zastavu“.
Osim političkih lidera i akademika, obični građani glasaju kroz prizmu proživljene historije.
Muride Borat (80), kiparski Turčin čiji porodični korijeni sežu do osmanskog perioda, kaže da je međunarodno priznanje TRNC-a samo pitanje vremena.
„Korak po korak, TRNC se priznaje kao država. Ako ovaj tok nastavi, možda ćemo konačno ostvariti realnost dviju odvojenih država na ostrvu: turske na sjeveru i grčke na jugu. Uostalom, postoje male države širom svijeta; zašto bi kiparskim Turcima bilo uskraćeno njihovo vlastito suverenstvo?“
Trajna uloga Turkiye
Uprkos različitim vizijama, jedno konstanto ujedinjuje obje strane: trajna uloga Turkiye kao garantne sile i saveznika.
Ankara je signalizirala da će nastaviti podržavati TRNC bez obzira na ishod izbora, održavajući svoju ulogu u sigurnosti i pritiskajući na kraj diplomatske izolacije.
Za kiparske Turke, ovi izbori znače više od same vlasti; oni predstavljaju referendum o identitetu, suverenitetu i međunarodnom položaju.
Bilo da narod podrži Tatara i njegov dvodržavni kurs ili Erhurmanovu federaciju, izbor će odjeknuti daleko izvan trgova u Lefkosi, oblikujući budućnost ostrva i njegov položaj u širem svijetu.