Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je u subotu da je Sporazum o zajedničkoj odbrani iz Meke tehnički isti kao član 5 NATO-ovog sporazuma o kolektivnoj odbrani.
Govoreći na uredničkom desku agencije Anadolu, Fidan je rekao da sporazum koji su potpisali Turkiye, Saudijska Arabija i Pakistan ima za cilj doprinijeti trajnoj stabilnosti u regiji.
"Ne postoji zajednička prijetnja koju smo stavili u pisanu formu", rekao je Fidan, dodajući da sporazum ne cilja nijednu zemlju koja ne napada potpisnike.
Naglasio je da Turkiye, Saudijska Arabija i Pakistan nisu ekspanzionističke zemlje.
"Prema viziji našeg predsjednika, ne bismo trebali ostati ograničeni na tri zemlje. Trebali bismo rasti i, ako je potrebno, sve zemlje dovesti pod ovaj kišobran", dodao je Fidan.
"Sporazum iz Meke je najvažniji korak ka postizanju trajne stabilnosti u ovoj regiji", rekao je Fidan, dodajući da je regija doživjela nestabilnost tokom proteklog stoljeća od povlačenja Osmanskog carstva.
Fidan je opisao potpisivanje sporazuma kao historijski dan, rekavši da on predstavlja jednu od prekretnica koju Turkiye godinama teži pod vodstvom predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
Regionalna odgovornost je važna
Fidan je rekao da je povećanje regionalne odgovornosti za sigurnosna pitanja ključno za pristup Turkiye.
"Vanjski hegemoni koji dolaze u regiju ne rješavaju probleme, oni ih čine akutnijim, a cijena postaje vrlo visoka", rekao je.
Tvrdi da bi zemlje regije trebale razviti više institucionalnih mehanizama putem kojih mogu osigurati vlastitu sigurnost, ekonomsku stabilnost, razvoj i prosperitet.
Fidan je rekao da Turkiye ima snažne odnose sa gotovo svim zemljama u regiji, dodajući: "Ali to su bili odnosi koji su uveliko oblikovani preovlađujućim okolnostima, političkim percepcijama i shvaćanjima, i mogli bi se promijeniti u bilo kojem trenutku."
Rekao je da Ankara nastoji učiniti svoje regionalne veze trajnijim i strukturiranijim kako bi promovirala stabilnost, naglašavajući da trajna ekonomska integracija zahtijeva sigurnost i međusobno povjerenje.
Navodeći EU kao primjer, Fidan je rekao da se Evropska ekonomska zajednica oblikuje u okruženju koje pruža američki sigurnosni kišobran.
Rekao je da regionalna vizija Turkiye slično nastoji smanjiti nestabilnost i na kraju potaknuti veću ekonomsku i socijalnu integraciju, poboljšavajući prosperitet regionalnog stanovništva.
Fidan je priznao da je inicijativa još uvijek u ranoj fazi i da je neće biti lako uspostaviti, ali je rekao da je Turkiye već završila potrebne konceptualne i institucionalne pripreme.
Turski ministar je rekao da su pripreme za Sporazum o zajedničkoj odbrani iz Meke u toku već skoro dvije godine i osam mjeseci, a razgovori su uključivali potpisnike i druge zemlje regije.
Rekao je da se proces razvio od početne ideje do koncepta i na kraju sporazuma, dok je predsjednik Erdogan više puta pokrenuo to pitanje s regionalnim liderima.
Poređenje sa NATO-om
Ističući da sporazum nameće obaveze zemljama potpisnicama, Fidan je napomenuo da je Turkiye članica NATO-a od 1952. godine i da već dugi niz godina učestvuje na sastancima NATO-a.
Fidan je rekao da je Sporazum o zajedničkoj odbrani iz Meke tehnički sličan članu 5 NATO-a o kolektivnoj odbrani, omogućavajući članicama da koriste međusobnu zaštitnu podršku.
Rekao je da je osnovna odvraćajuća sila NATO-a defanzivna, izgrađena oko poruke: "Ako me napadnete, imam vojnu moć ovog velikog saveza."
Rekao je da to sprečava sukobe i omogućava zemljama da riješe političke i ekonomske probleme.
NATO je poduzeo kolektivne vojne akcije samo u ograničenom broju slučajeva, uključujući Afganistan i Kosovo, dodao je.
Naglasio je da je osnovna svrha saveza osigurati da potencijalni protivnici razumiju posljedice napada na članicu, čime se stvara okruženje u kojem zemlje mogu rješavati svoje političke i ekonomske probleme i težiti razvoju bez da budu poremećene sukobima.
Fidan je naglasio da su nasilje, rat i krvoproliće među glavnim faktorima koji sprečavaju regionalni razvoj.
"Sada smo solidarni jedni s drugima", rekao je Fidan, objašnjavajući princip na kojem savez stoji.
"Povećavate svoju sposobnost odvraćanja. Drugo, umjesto da šalju poruku vanjskoj strani, zemlje koje potpisuju takve saveze pokazuju i obavezuju se da neće predstavljati prijetnju međusobnoj sigurnosti, već će umjesto toga garantovati međusobnu sigurnost", rekao je.
Fidan je naveo da je ovo početna tačka sigurnosnog saveza, dodajući da će članice naknadno morati raditi u skladu s postojećim prijetnjama.
Na pitanje da li bi napad odmah pokrenuo obavezu prema sporazumu i kako bi takva obaveza postala operativna, Fidan je rekao da tekst sadrži opšte obaveze čija bi praktična provedba zavisila od diskusija i odluka relevantnih tijela.
Rekao je da bi zemlja trebala podnijeti zahtjev za pomoć i da bi odredila vrstu podrške koja joj je potrebna.
Fidan je dodao da bi zemlja mogla zatražiti različite oblike podrške, od obavještajnih podataka i logistike do municije ili, ako je potrebno, vojnih jedinica, ovisno o obimu prijetnje.
Rekao je da bi savez imao politički i vojni odbor koji bi se sastojao od ministara vanjskih poslova i odbrane i načelnika generalštaba, slično NATO strukturama.
Dodao je da će odbor prevesti viziju koju su postavili lideri u odluke unutar saveza i obavljati srodne poslove, dok će se sekretarijat osnovati za provedbu tih odluka.
Saradnja odbrambene industrije među ključnim temama lidera
"Tema o kojoj su se lideri jučer najviše raspravljali bila je saradnja u odbrambenoj industriji i zemlje koje imaju koristi od međusobnih tehnologija", rekao je Fidan.
Dodao je da će savez ići dalje od samog potpisivanja sporazuma, sa sekretarijatom koji će nadgledati pitanja vezana za odbranu i pratiti provedbu odluka.
"Budući da su potpisi tek stavljeni na sporazum, još nismo počeli ovaj posao", rekao je Fidan, dodajući da će nakon prvog sastanka odbora ministri vjerovatno predstaviti prijedloge liderima o osnivanju, strukturi i funkcioniranju sekretarijata, kao i njegovim početnim zadacima.
Rekao je da će savez pokrivati širok spektar vojnih pitanja, uključujući interoperabilnost, odnosno sposobnost zemalja s različitim vojnim strukturama da djeluju zajedno.
Ostala područja uključivala bi zajedničku obuku, međusobnu podršku, logistiku, procjene prijetnji, razmjenu obavještajnih podataka i, što je najvažnije, saradnju odbrambene industrije.
Opisao je savez kao ozbiljan institucionalni poduhvat koji zahtijeva kontinuitet, rekavši da će njegov rad na kraju postati rutina.
"Zemlje se neće naći u situaciji u kojoj, kada su pod pritiskom, pitaju: 'Šta ćemo raditi zajedno?'", rekao je.
Fidan je naglasio važnost institucionalizacije vanjske politike i sigurnosne saradnje, umjesto da se uspjeh prepusti slučaju.
"Ne bismo trebali prepustiti uspjeh u vanjskoj politici ili bilo kojem drugom području slučaju. Moramo ga institucionalizirati i učiniti ga kontinuiranim", rekao je.
Fidan je rekao da zemlje trebaju graditi saveze oko zajedničkih interesa, opisujući Turkiye, Saudijsku Arabiju i Pakistan kao "glavne zemlje" inicijative.
O ratu između Rusije i Ukrajine, Fidan je rekao da kada se rat iscrpljivanja proširi izvan linija fronta, sukob postaje pitanje nacionalnog opstanka.
"Kada se rat iscrpljivanja pretvori u iscrpljivanje izvan linija fronta, pitanje postaje hoće li nacija nastaviti postojati. Koristite sva sredstva koja su vam na raspolaganju", rekao je.
Govoreći o ostrvu Kipar, Fidan je izjavio da Turkiye ne priznaje grčko-kiparsku administraciju kao državu i naglasio da se prava kiparskih Turaka moraju poštovati.
"Mi ne priznajemo grčko-kiparsku stranu kao državu. Ako vi ne priznajete prava kiparskih Turaka, onda ni ja ne priznajem vašu državnost", rekao je Fidan.
"Vi niste država osnovana 1960. godine", dodao je.
Fidan je rekao i da su mir i stabilnost na ostrvu Kipar posljedica prisustva turskih vojnika na ostrvu.
Pozvao je na nastavak međunarodne političke izolacije Izraela, rekavši da se Izrael toga najviše boji.
