Zemlje Balkana - raj za italijanske krivolovce

U toku je sezona lova na prepelice u mnogim zemljama regije, ali ono što je nekada bio tradicionalni lov, danas je često brutalna i ilegalna praksa. Prepelice, male ptice težine svega oko 100 grama, jedine su ptice selice na velike udaljenosti među evropskim galinastim pticama (porodica kokoši, purana….).

Hiljade ih se nekada moglo vidjeti kako migriraju duž obala Mediterana, ali danas ih je mnogo manje.

Na migratornoj ruti kroz jugoistočnu Evropu, ilegalni lov uglavnom se odvija duž jadranske obale i u ravnicama sjeverne Srbije. 

Širi značaj

Prema podacima koje su istraživači iz regije prikupili, svake godine oko 160.000 prepelica strada na migratornom putu zemalja regije (Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Albanija i Bosna i Hercegovina).

Problem nije lokalnog karaktera: evropska populacija prepelica pati zbog intenzivnije poljoprivrede na sjeveru kontinenta, a gubitak ptica na jadranskoj migratornoj ruti dodatno ugrožava opstojnost vrste u srednjoj Evropi.

Lovci često postavljaju elektronske vabilice, male uređaje koji emitiraju pjesmu prepelice i time varaju ptice da slete misleći da su pronašle svoje jato. U zoru, ptice bivaju masovno upucane. Ova metoda ubija deset puta više ptica nego regularan lov i predstavlja ozbiljnu prijetnju već rijetkim populacijama.

U dokumentu jasno stoji: Italijani su glavni strani krivolovci u regiji. 

Italijanski lovci, često organizirani preko turističkih agencija ili lovačkih društava, otvoreno reklamiraju svoje „pakete lova“ uključujući nelegalne metode, poput postavljanja vabilica.

U većini slučajeva postavljaju je lokalni lovci, zbog čega je sankcioniranje stranih lovaca u praksi vrlo otežano.

Organizacije poput EuroNatur i njihovih partnera zahtijevaju strože sankcije i nultu toleranciju prema ilegalnom lovu: od lovačke zajednice se traži prijavljivanje vabilica nadležnim institucijama, od vlasti dosljedna primjena zakona, a od sudova – primjerene kazne za krivolovce.

Zbog ovakvih praksi, prepelica je nedavno svrstana među potencijalno ugrožene vrste prema IUCN-u, a ilegalni lov uz pomoć elektronskih vabilica ostaje jedna od najvećih prijetnji za opstanak ove vrste na Balkanu.

U nastojanju da sagledamo stvarne razmjere problema, posjetili smo jedan od gradova u kojem je njegova prisutnost jasno dokumentovana.

Livanjsko polje – mirno danju, smrtonosno noću

Na Livanjskom polju u popodnevnim satima sve izgleda mirno. Mirna hercegovačka visoravan, zvuk vjetra i tišine. Ali kad sunce zađe, ovdje se dešava nešto sasvim drugo.

Ta mirna hercegovačka visoravan postaje pozornica za ovaj sofisticirani i zabranjeni oblik lova.

Usred noći, na polju se postavlja mala plastična kutija – vabilica. U njoj je elektronski zvučnik koji imitira pjesmu prepelice.

Ptica, misleći da je pronašla jato, sleti. Ujutro je čeka rafal.

Domaćini obavljaju prljave poslove za strane krivolovce

Lokalni lovci iz Livna koji su željeli ostati anonimni opisali su kako sistem funkcioniše: Italijanski lovci dobijaju dozvolu za legalan lov, ali na terenu neko im postavlja vabilice.

Jedan lovac kojeg smo zatekli na terenu testirajući pušku je objasnio:

„Najviše ostavljaju para. Ja kad bih danas otišao s Italijanima, zaradio bih 100 eura, ovako radim čitavu noć svatove za 150 KM. Pa i ja bih volio otići s Italijanima (kroz osmijeh).“

Bivši lovački funkcioner primijetio je:

„Inače ne mogu loviti po Evropi kao što se nekad moglo loviti. I jednostavno su primorani doći ovdje. A našim lovačkim organizacijama dobro dođe. Oni sebi zarade nešto para. Jer naši lovci nikada nisu bili toliko zainteresirani za prepelice“

Kontaktirali smo i nekoliko livanjskih lovačkih udruženja, međutim odgovor nismo dobili. U drugim dijelovima BiH, lovačka udruženja su potvrdila da Italijana mnogo dolazi, ali da nisu upoznati sa slučajevima ilegalnog lova.

Prepelice se love prvenstveno radi ilegalnog transporta preko granice i prodaje u restoranima po znatno višim cijenama nego lokalno. U Italiji je prepelica zaštićena vrsta, pa je lov na Balkanu profitabilniji i lakši.

Zakonski okvir

Na papiru, sve je jasno:

• BiH – član 319. KZ FBiH, član 392. KZ RS, član 313. KZ Brčko Distrikta
• Hrvatska – član 204.
• Srbija – član 276.
• Crna Gora – član 325.
• Isti zakon postoji i u Italiji, – član 157. njihovog krivičnog zakona.

Prijedlozi za rješenje

Nekadašnji viši inspektor, a danas državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije RH Željko Vuković, s više od dvadeset godina iskustva, opisuje impresivne zapljene:

„Sjećam se, najviša zapljena kod Tovarnika na željeznici bila je 10.000 ptica ubijenih. Znate li vi šta je to?“

On ističe da su Italijani, kada osjete da su sankcije efikasne u jednoj zemlji, jednostavno premještaju svoje aktivnosti u druge države regije: BiH, Srbiju, Rumuniju, Bugarsku.

Vuković predlaže uspostavljanje specijalizirane rendžerske službe koja bi nadzirala sve oblike nezakonitog djelovanja u prirodi, ne samo u nacionalnim parkovima, već i u lovištima i ruralnim područjima. Inspiraciju je pronašao u modelima drugih zemalja, poput Turkiye, gdje rendžeri čuvaju i kulturna dobra u prirodi.

Praksa je složenija

Oduzimanje opreme često se brzo rješava, dok sudski procesi mogu trajati mjesecima ili godinama, posebno kada su upleteni strani državljani. Lokalni interesi, uključujući lovačke udruge i pojedince koji ostvaruju dodatni profit, dodatno otežavaju provođenje zakona.

Italijanski turisti ne dolaze samo zbog lova na ptice – dolaze zbog osjećaja slobode koji kod kuće više ne mogu doživjeti i zbog mogućnosti da zaobiđu zakone svoje države.

Ako se ovakav trend ne zaustavi, livanjsko polje i slična područja ostat će mjesto masovnog ubijanja ptica i kontinuiranog pada populacije prepelica, a zemlje regije – poligon za iskorištavanje slabih propisa od stranih državljana.