Izraelske obavještajne službe odbile su zahtjev ureda premijera Benjamina Netanyahua da podrže tvrdnju vlade da je iranski nuklearni program u potpunosti uništen, objavio je u subotu izraelski dnevni list "Yedioth Ahronoth".

Prema pisanju lista, Netanyahuov ured vršio je pritisak na zvaničnike iz sigurnosnih, obavještajnih i vojnih struktura da objave procjenu u kojoj se navodi da su iranska nuklearna postrojenja potpuno uništena, čime bi bila potvrđena tvrdnja koju je nakon američkih napada na Iran u junu 2025. iznio predsjednik SAD-a Donald Trump.

Navodi se da je do sukoba došlo nekoliko sati nakon završetka dvanaestodnevnog rata između Izraela i Irana.

Od 13. do 24. juna 2025. godine Izrael je, uz podršku SAD-a, izveo vojnu kampanju protiv Irana, gađajući vojnu infrastrukturu, položaje za lansiranje projektila i nuklearna postrojenja, pri čemu su ubijeni i visoki vojni komandanti te nuklearni naučnici.

Iran je odgovorio lansiranjem više od 550 balističkih projektila i stotina bespilotnih letjelica na izraelske vojne i obavještajne objekte.

List navodi da je Trump prvi ustvrdio da je iranski nuklearni program uništen. Netanyahu je potom izjavio da su otklonjene dvije egzistencijalne prijetnje Izraelu, iranski nuklearni program i balistički projektili.

"Postojao je samo jedan mali problem s tom izjavom. Jednostavno nije bila tačna", piše list, dodajući da se razmjeri štete još nisu mogli precizno procijeniti.

"Nijedan obavještajni zvaničnik koji je postupao uz razuman stepen profesionalizma nije vjerovao da je iranski nuklearni program eliminisan", navodi se u izvještaju.

Prema pisanju lista, Netanyahuov ured je potom pojačao pritisak na sigurnosni aparat, vojsku i obavještajne službe da izrade procjenu kojom bi bilo potvrđeno da su postrojenja uništena.

U preliminarnim izraelskim procjenama, zasnovanim na satelitskim snimcima, nadzoru bespilotnim letjelicama i drugim obavještajnim podacima, zaključeno je da je šteta bila značajna, ali ne i potpuna te svakako nije predstavljala potpuno uništenje.

Navodi se da je jedan visoki obavještajni zvaničnik odbio potpisati traženu procjenu, rekavši svom nadređenom da to ne može potpisati.

Taj zvaničnik smatrao je da obavještajne službe nemaju dovoljno informacija da utvrde puni obim štete te je upozorio da bi potvrđivanje netačne procjene narušilo njihov profesionalni kredibilitet.

Prema izvještaju, Bijela kuća je tražila dokaze kojima bi opovrgnula internu procjenu Pentagona, o kojoj je prvi izvijestio "New York Times", a prema kojoj šteta nanesena iranskim nuklearnim postrojenjima nije bila ni približno odlučujuća.

List navodi da je Netanyahuov ured potom pokušao osigurati podršku izraelskih institucija kako bi ojačao američki stav.

Brigadni general Moshe Edri, generalni direktor Izraelske komisije za atomsku energiju, pristao je pomoći u izradi dokumenta, ali je zatražio odobrenje vodećih naučnika Komisije.

Prema izvoru kojeg citira list, naučnici su u početku odbili potpisati ono što su opisali kao ozbiljno iskrivljen dokument, odbacujući formulacije prema kojima je postrojenje za obogaćivanje uranija u Fordowu postalo neupotrebljivo i da su iranske nuklearne sposobnosti unazađene za mnogo godina.

Kasnije je postignut kompromisni tekst u kojem se navodi da je američki napad uništio ključnu infrastrukturu u Fordowu i učinio postrojenje za obogaćivanje uranija neoperativnim, uz procjenu da su zajednički američki i izraelski napadi unazadili sposobnost Irana za razvoj nuklearnog oružja za više godina.

"Yedioth Ahronoth" navodi da dokument nije otišao toliko daleko da potvrdi Trumpovu tvrdnju da su sva tri nuklearna postrojenja potpuno uništena, ali jeste podržao širu procjenu da je vojna operacija ostvarila dugoročne strateške dobitke.

List dodaje da su izraelski naučnici insistirali da se u dokument uključi završna napomena da će ti rezultati biti trajni samo ako se Iranu onemogući da ponovo dođe do nuklearnog materijala.

Prema izvještaju, naučnici su isticali da iranske preostale zalihe od oko 440 kilograma fisijskog materijala, dovoljne za proizvodnju približno 11 nuklearnih bombi, ne računajući uranij obogaćen do 20 posto, znače da se ne može tvrditi da je nuklearni program te zemlje uništen.

Ni Netanyahuov ured ni izraelske obavještajne službe nisu odmah komentirali navode iz izvještaja.