Najviše se izvozi u zemlje članice Evropske unije (EU) te potpisnice CEFTA sporazuma (Srednjoevropski ugovor o slobodnoj trgovini). Članice CEFTA-e su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Srbija.

Izvoz je ključan za ekonomski rast i razvoj svake države jer omogućava firmama da prodaju proizvode i usluge izvan nacionalnih granica, čime se direktno jača i domaća privreda i državni budžet.

„Izvoz je jako važan, ne samo zbog priliva novca iz inostranstva i platnog bilansa, nego i zato što mnogi oblici proizvodnje zahtijevaju određeni minimalni kapacitet da bi ta proizvodnja imala smisla i troškovi po jedinici bili dovoljno niski da konkurentnost, te širenje tržišta izvan vlastitih granica olakšava i rast industrijske proizvodnje i ekonomije u cjelini. Pored toga, izvoz izlaže domaću privredu globalnoj konkurenciji i potiče je na inovacije i razvoj, a od čega onda inaju koristi i domaći potrošači. Posebno je izvoz značajan za male ekonomije poput BiH i zemalja regije s malim tržištima i nedovoljnim stranim ulaganjima“, izjavio je za TRT Balkan ekonomski stručnjak Igor Gavran.

Iako zemlje regije mnogo više uvoze iz drugih država nego što izvoze u inostranstvo, vrijedi pogledati strukturu roba i proizvoda koji se najviše izvoze u svijet.

BiH: Izolirani kablovi

U tom smislu, Bosna i Hercegovina je tokom 2025. godine najviše izvozila izolirane žice (kablove) i električnu energiju, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH.

Ukupan izvoz Bosne i Hercegovine iznosio je 8,9 milijardi eura, a uvoz 15,6 milijardi eura, čime je vanjskotrgovinski deficit iznosio 6,7 milijardi eura.

Naime, tokom prošle godine BiH je ostvarila izvoz izolirane žice i kablova, što predstavlja važan dio autoindustrije i elektroindustrije, u vrijednosti od 253,4 miliona eura, a na drugom mjestu je električna energija s izvozom u vrijednosti 188.1 milion eura. Ostali značajni izvozni proizvodi su biljna ulja, mlijeko, jaja i med.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, Hrvatska, Njemačka, Srbija, Austrija i Slovenija su bile ključne zemlje uvoznice i najvažniji trgovinski partneri za robu iz Bosne i Hercegovine u 2025. godini.

Hrvatska predstavlja pojedinačno najveće izvozno tržište s više od 976,5 miliona eura, a potom slijedi Njemačka u koju je ostvaren izvoz u vrijednosti 951 milion eura.

Zemlje EU predstavljaju ključni motor domaće ekonomije jer se na njihovo tržište plasira više od 72 posto ukupnog izvoza iz BiH.

Srbija: Automobilska industrija i drumska vozila

Najvažniji izvozni sektori Srbije prošle godine bili su automobilska industrija (drumska vozila) bakar i ruda bakra, električni i industrijski provodnici, poljoprivredni i prehrambeni proizvodi te automobilske gume.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistku, izvoz robe 2025. dostigao je 33,07 milijardi eura, dok je uvoz robe iznosio 41,86 milijardi, čime je zabilježen deficit od 8,79 milijardi eura.

Na zemlje EU otpada oko 58,2 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene Srbije, a pojedinačno najviše robe izvezeno je u Njemačku, Italiju, Bosnu i Hercegovinu, Kinu i Mađarsku.

Hrvatska: Strojevi i prijevozna sredstva

Hrvatska je u 2025. godini najveći izvoz ostvarila u sektorima strojeva i prijevoznih sredstava te prerađivačkoj industriji.

Vrijednost izvoza iznosila je 25,1 milijardu eura, a uvoza 45 milijardi eura, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Najviše se izvezilo u Njemačku, dok je ukupno u EU izvezeno 16,6 milijardi eura ili 66 posto izvoza.

Zemlje izvan EU (treće zemlje) čine otprilike 34 posto izvoza Hrvatske (oko 8,5 milijardi eura), pri čemu je Bosna i Hercegovina najveće pojedinačno tržište izvan Evropske unije u koju je ostvaren izvoz od 2,7 milijardi eura (oko 11 posto ukupnog hrvatskog izvoza).

Crna Gora: Dominiraju mineralna goriva i maziva

Crna Gora je prošle godine najviše izvozila mineralna goriva i maziva (u vrijednosti 136,9 miliona eura), pri čemu se u toj grupi najviše ističe električna energija (95,5 miliona eura), pokazuju podaci Uprave za statistiku (Monstat). Potom slijede proizvodi od metala, hrana, žive životinje, hemijski proizvodi i pića.

Ukupna vrijednost izvoza robe iznosila je 572,3 miliona eura, dok je uvoz povećan na 4,46 milijardi eura.

Najvažniji izvozni partneri Crne Gore bili su Srbija u vrijednosti od 153,3 miliona eura, Bosna i Hercegovina 56,9 miliona eura i Slovenija sa 37,7 miliona eura.

Sjeverna Makedonija izvozi katalizatore s plemenitim metalima

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Sjeverne Makedonije, najznačajniji izvozni proizvodi u 2025. godini bili su podržani katalizatori s plemenitim metalima ili spojevima plemenitih metala te garniture žica za paljenje i druge vrste kablova za vozila, avione i brodove.

Sjeverna Makedonija je prošle godine ostvarila izvoz od blizu 7,9 milijardi eura, a uvoz je iznosio 11,5 milijardi eura.

Njeno najveće izvozno tržište i dalje je Njemačka, a potom slijede Srbija, Bugarska, Grčka i Velika Britanija.

Albanija: Obuća i odjeća

Albanija je prošle godine najviše izvozila obuću, tekstil, tačnije odjeću, električne mašine, mineralna goriva i rude.

Prema podacima INSTAT-a, tokom 2025. godine ukupan izvoz Albanije pao je za 6,1 posto na 3,7 milijardi eura, dok je ukupan uvoz smanjen na 9,6 milijardi eura.

Više od dvije trećine ukupnog izvoza Albanije odlazi na tržište Evropske unije, a Italija je daleko najveći trgovinski partner albanskih kompanija. Poslije Italije, glavna izvozna tržišta su Srbija, Grčka, Njemačka, Kosovo i Španija.

Kosovo izvozi bazne metale

Kosovo je prošle godine najveći izvoz ostvarilo u oblasti baznih metala i proizvoda od njih, te mineralnih proizvoda, plastike, guma i proizvoda od njih. Tu su, zatim, pripremljena hrana, pića i duhan te razni gotovi proizvodi.

Podaci Agencije za statistiku Kosova (ASK) pokazuju da Kosovo najviše robe izvozi u zemlje regije, prvenstveno u Albaniju i Sjevernu Makedoniju, te u zemlje EU poput Njemačke.

Kako navodi Carinska služba Kosova, ukupan izvoz je prošle godine iznosio 859 miliona eura, a uvoz sedam milijardi. Tačnije, izvoz je pokrivao samo oko 13,9 posto uvoza, čime je ostvaren ogroman trgovinski deficit.

Jačanje regionalne saradnje

Ekonomski analitičar Gavran napominje da BiH i druge zemlje regije nisu dovoljno konkurentne u mnogim oblastima i najviše izvoze proizvode niže dodane vrijednosti, poput repromaterijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda koji nosu tehnološki napredni i ne omogućavaju visoke marže.

„Jačanje uzajamne saradnje i zajedničkog tržišta bi svakako moglo pomoći svima u regiji ako se odvija na ravnopravnim osnovama i zajedničkom interesu, bez dominacije bilo koje pojedine države“, smatra ovaj stručnjak.

Iako neke zemlje regije bilježe nominalni rast ukupne trgovinske razmjene, struktura vanjske trgovine i dalje uglavnom ostaje dosta nepovoljna, prvenstveno zbog velike uvozne zavisnosti i ograničenih izvoznih kapaciteta.

Prema mišljenju mnogih stručnjaka, potrebna su veća ulaganja u samu proizvodnju, energetiku i industrije s većom dodanom vrijednošću kako bi se smanjo vanjskotrgovinski deficit kao jedan od glavnih strukturnih izazova ekonomija zemalja regije.

Mjere za jačanje izvoza

Država može povećati izvoz kroz ekonomske politike kojima se jača konkurentnost njenih kompanija, smanjuju troškovi poslovanja i otvaraju nova tržišta.

Ključne mjere za povećanje izvoza su svakako proizvodi veće dodane vrijednosti, odnosno investiranje u preradu i tehnologiju poput IT-a, autoindustrije ili prerađene hrane umjesto izvoza sirovina.

Kako predlažu i mnogi eksperti, potrebno je poboljšati infrastrukturu i logistiku, tačnije ulagati u ceste, željeznice, luke i brzi internet čime se smanjuju vrijeme i troškovi transporta robe do kupaca.

Jedna od mjera je svakako ulaganje u obrazovanje i radnu snagu - jačanje vještina radnika i usklađivanje obrazovnog sistema s potrebama moderne industrije.

Diverzifikacija tržišta je također važna, odnosno širenje prodaje na nova, treća tržišta umjesto oslanjanja samo na jednu regiju ili susjedne države.

Veoma je bitno također usklađivanje sa stranim standardima ispunjavanjem strogih tehničkih, ekoloških i certifikacijskih pravila ciljanih tržišta.

Povoljnija porezna i poslovna politika, odnosno smanjenje birokratije, pojednostavljenje carinskih postupaka i porezne olakšice za izvozne kompanije mogu uveliko pomoći sveukupnom porastu izvoza.

Digitalni kanali također pružaju snažnu podršku kompanijama u širenju e-trgovine i direktnoj prodaji robe kupcima u inostranstvu.