Predstojeće domaćinstvo Turkiye samita Ujedinjenih nacija o klimi COP31 predstavljat će važnu priliku da međunarodnoj zajednici predstavi svoju viziju klimatske diplomatije, izjavio je u utorak šef Direkcije za komunikacije Predsjedništva Turkiye Burhanettin Duran.

"COP31, koji će biti održan u Antaliji od 9. do 20. novembra, važna je prilika da naša zemlja međunarodnoj zajednici predstavi svoju viziju u oblasti klimatske diplomatije", rekao je Duran na panelu pod nazivom "Od Nultog otpada do COP31: Klimatska diplomatija Turkiye", održanom u Direkciji za komunikacije.

Duran je rekao da su klimatski izazovi, uključujući gubitak biodiverziteta, zagađenje okeana, dezertifikaciju, probleme povezane s vodom, globalno zagrijavanje i upravljanje otpadom, odavno premašili kapacitete pojedinačnih zemalja da ih rješavaju isključivo vlastitim nacionalnim resursima.

"Klimatska diplomatija je pojam koji koristimo upravo iz tog razloga", rekao je, dodajući da politike vlada mogu dobiti pravi značaj samo kroz međunarodne pregovore, saradnju i zajedničke obaveze.

Duran je rekao da knjiga o klimatskoj diplomatiji, koju je pripremila Direkcija za komunikacije, ima za cilj objediniti iskustva, napore i viziju Turkiye u ovoj oblasti te doprinijeti kreiranju politika i daljnjem radu.

Naučna saznanja moraju se pozitivno odraziti i na procese političkog odlučivanja

Ističući da se posljedice klimatske krize već osjećaju, Duran je rekao da međunarodne politike moraju uspostaviti ravnotežu između suverenih prava zemalja i njihovih globalnih odgovornosti.

Rekao je da se od zemalja koje snose veću odgovornost za klimatske promjene očekuje da izgrade veće kapacitete za transfer tehnologije i klimatsko finansiranje, uz potrebu za pravednim okvirom pregovora koji bi pomirio nacionalne interese.

"Naučna saznanja nisu dovoljna. Ona se moraju pozitivno odraziti i na procese političkog odlučivanja", rekao je.

Duran je naveo opis politologa Josepha Nyea, koji je klimatske promjene označio kao multiplikator prijetnji, a ne samo ekološku krizu, ističući da je ovo pitanje direktno povezano s globalnom pravdom i jednakošću.

Također je ustvrdio da sukobi u različitim dijelovima svijeta imaju ozbiljne posljedice po okoliš i klimu.

"Nezakoniti izraelski napadi na Gazu ne samo da ugrožavaju ljudske živote nego i produbljuju klimatsku krizu zbog velikih emisija stakleničkih plinova koje ispuštaju u atmosferu", rekao je Duran.

Dodao je da su emisije ugljika izazvane izraelskim napadima od oktobra 2023. godine premašile godišnje emisije stotina zemalja te da posljedice nadilaze regionalni mir i sigurnost i utiču na globalnu klimu.

Klimatske politike Turkiye i inicijativa Nulti otpad

Duran je rekao da je Turkiye usvojila sveobuhvatan pristup borbi protiv klimatskih promjena, ratifikovala Pariški sporazum 2021. godine i, pod vodstvom predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, postavila cilj postizanja neto nulte emisije do 2053. godine.

Među prioritetnim oblastima naveo je unapređenje energetske efikasnosti, širenje obnovljivih izvora energije, smanjenje ugljičnog otiska industrije, razvoj održivih poljoprivrednih praksi i zaštitu prirodnih područja.

Također je istakao inicijativu Nulti otpad (Zero Waste), koju predvodi prva dama Emine Erdogan, rekavši da odluka Generalne skupštine UN-a da 30. mart proglasi Međunarodnim danom nultog otpada, uz podršku 105 zemalja i vodstvo Turkiye, odražava napore te zemlje.

Duran je rekao da je inicijativa Turkiye dala prepoznatljiv oblik meke moći u klimatskoj diplomatiji, pomažući da se pristup nultog otpada pretvori u globalnu normu.

Naglasio je potrebu da se klimatski napori podrže pravnim okvirima te upozorio da bi neadekvatna komunikacija s javnošću mogla dovesti do toga da oni budu podložni dezinformacijama i društvenom otporu.

"Moje lično mišljenje je da nas vođenje politike kroz društvene ranjivosti neće odvesti u budućnost", rekao je.

Duran je rekao da Centar za borbu protiv dezinformacija pri Direkciji za komunikacije prati obmanjujuće kampanje o klimatskim pitanjima i drugim temama, dodajući da vlasti trebaju izgraditi komunikacijski most između zakonodavstva i društva.

Također je pozvao medije da se ne usredsrede samo na rizike klimatskih promjena nego i na rješenja, upozoravajući da ponavljanje negativnih poruka može povećati zabrinutost javnosti i dovesti do zamora od zelenih politika.

- Dugoročna komunikacijska strategija - Duran je rekao da su klimatske promjene dugoročno pitanje koje će još više uticati na buduće generacije nego na sadašnju, pozivajući na slanje poruka koje ulijevaju nadu putem različitih komunikacijskih platformi.

Rekao je da Turkiye predviđa višedimenzionalnu, dugoročnu strategiju komunikacije o klimi, uključujući ekološko obrazovanje djece prilagođeno njihovom uzrastu kroz eksperimente, izlete, knjige i priče.

Istakao je ulogu turskog javnog emitera TRT-a u podizanju ekološke svijesti putem dječijih programa.

Duran je također naveo projekat "Zelena linija" agencije Anadolu, pokrenut 2022. godine radi pružanja pristupačnog izvještavanja o pitanjima okoliša i klime, kao i zajedničku izjavu o šumskim požarima na Mediteranu koju su potpisale novinske agencije iz Italije, Španije i Grčke.

Rekao je da ekološka svijest treba postati dio svakodnevnog života, uključujući grijanje domaćinstava, prevoz, potrošačke navike, ambalažu i upravljanje otpadom, umjesto da ostane ograničena na mišljenja stručnjaka.

COP31 će promovisati zajednička rješenja

Duran je rekao da se vizija Turkiye za COP31 zasniva na obnavljanju povjerenja kroz dijalog i pretvaranju obaveza u konkretne rezultate na terenu.

"Naš cilj je pomoći da se klimatska obećanja pretvore u mjerljive i trajne aktivnosti", rekao je, dodajući da Turkiye želi ubrzati provedbu međunarodnih obaveza, ojačati saradnju među zemljama i podržati konkretne rezultate u klimatskom djelovanju.

Direkcija za komunikacije organizovala je medijske posjete posvećene okolišu i klimi, akreditovala domaće i međunarodne novinare za COP31 te pomagala u planiranju i uspostavljanju medijskog centra na mjestu održavanja konferencije, rekao je Duran.

"Od približno 3.000 predstavnika medija, procedure su završene za njih 1.400", rekao je Duran.

Izrazio je uvjerenje da će samit, čiji će domaćin biti Turkiye, okupiti zemlje s različitim okolnostima i prioritetima oko zajedničkih rješenja te poželio uspjeh konferenciji.