Glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo, nekoliko zima zaredom dobija nezahvalnu titulu najzagađenijeg glavnog grada na svijetu po indeksu kvalitete zraka stranice IQAir. 2018. godine indeks je prelazio 300 jedinica, dok se navodi da vrijednosti između 201 i 300 jedinica mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.
S istim problemom suočava se i Beograd koji, ako nije prvi, često se nalazi u vrhu liste po indeksu kvalitete zraka. Glavni grad Hrvatske, Zagreb, također se tokom zimskog perioda nerijetko nalazi u vrhu pomenute ljestvice, a rjeđe na njenom pročelju s obzirom na to da se u toj zemlji odavno ne iskopava ugalj, te ga nema na slobodnom tržištu, što onemogućava grijanje građana na ugalj, a mali broj domaćinstava se grije na drva.
Zbog čega je balkanski zrak teže disati?
Denis Žiško, koordinator programa energija i klimatske promjene u Aarhus Centru u BiH, za TRT Balkan je pojasnio da „mi imamo industrijsko zagađenje, imamo zagađenje iz kućnih ložišta i zagađenje iz transporta, a jedan zajednički nazivnik za sva ta zagađenja je spaljivanje fosilnih goriva. Mi insistiramo već godinama na tome da trebamo početi s dekarbonizacijom, s prestankom korištenja i spaljivanja fosilnih goriva i onog momenta kada mi to uradimo, nećemo više imati problem zagađenja“.
U izvještaju „Uskladi ili zatvori“ iz CEE Bankwatch mreže navode da, dok vlade zemalja Balkana traže odgovor na energetsku krizu i skok cijena energenata, one istovremeno narušavaju kvalitet životne sredine.
"Vlade Zapadnog Balkana reaguju na energetsku krizu otvaranjem novih rudnika uglja i odgađanjem zatvaranja elektrana, ali s takvim zastarjelim postrojenjima, kraj uglja je bliži nego što misle. Hitno je potreban plan B", rekla je Ioana Ciuta iz CEE Bankwatcha.
Balkanske termoelektrane su najveći zagađivači u Evropi
Dok se na vlade zemalja Balkana stavlja pritisak da poduzmu mjere za smanjenje zagađenja i ubrzaju razvoj održivih oblika obnovljive energije te tako spase živote - Evropska energetska zajednica je u saradnji s nekoliko nevladinih organizacija koje se bore protiv zagađenja 2019. godine predstavila poražavajuću analizu. Prema rezultatima, 16 termoelektrana na ugalj u zemljama Balkana zagađuje region više nego svih 250 ostalih evropskih elektrana na ugalj. Najveći zagađivači prema EEZ-u su TE Ugljevik, Gacko, Tuzla i Kakanj.
Većina navedenih termoelektrana smještene su u Bosni i Hercegovini. Prema izvještaju Human Rights Watcha, BiH je među najzagađenijim zemljama u Evropi tokom zimskog perioda, upravo zbog industrijskih postrojenja koja nedovoljno ulažu u modernizaciju opreme i zaštitu životne sredine. Da bi se takve pojave stavile pod kontrolu, lideri balkanskih zemalja su 2020. potpisali Sofijsku deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan.
„Bosna i Hercegovina se obavezala da krene u taj proces potpisivanja Sofijske deklaracije, gdje smo se obavezali da ćemo dekarbonizirati društvo do 2050. godine. Ali to ne znači da bismo trebali krenuti u taj proces 2050. godine, nego da trebamo završiti taj proces do 2050. U taj proces trebamo krenuti sad odmah“, rekao je Žiško.
Koordinator programa energija i klimatske promjene u Aarhus Centru smatra da u Bosni i Hercegovini „vlast pod hitno treba početi subvencionirati mjere enegetske efikasnosti, čime će se smanjiti korištenje energije, a samim tim i zagađenje. Pod tim se, pored ostalog, smatra subvencija zamjene kućnih ložišta koja koriste fosilna goriva s toplotnim pumpama, jer to je budućnost grijanja. Ne samo za domaćinstva, nego i za daljinsko grijanje.“
Federacija BiH je posljednja u regiji koja će usvojiti zakon o obnovljivim izvorima, koji će omogućiti građanima da instaliraju solarne panele i sami proizvode električnu energiju, dok ga je Republika Srpska usvojila prošle godine i već su pokrenuli projekte za subvencioniranje fotonapona na domaćinstvima.
Iako su otišle korak dalje od Bosne i Hercegovine, „zemlje Zapadnog Balkana nisu učinile dovoljno da pomognu građanima da prodišu“ smatra Žiško i dodaje:
„Hrvatska je već davno počela subvencionirati mjere energetske efikasnosti, mjere zamjene kotlova na fosilna goriva, instalaciju fotonaponskih elektrana na krovove domaćinstava i oni to rade već godinama. Imaju zakone i fondove za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti troše na takve projekte. Što se tiče ostalih zemalja u regiji, one su već učinile prve korake usvajanjem legislative koja je omogućila koncept provođenja mjera odnosno postavljanja solara na krovove i imaju projekte i programe za subvencioniranje tih aktivnosti.“
Kotlinski poklopac
Zadržavanju zagađenog zraka doprinosi i sam geografski položaj Balkanskog poluostrva. U najnezavidnijem položaju je centralna Bosna i Hercegovina, gdje su i najveća zagađenja zabilježena.
Meteorolog Nedim Sladić za TRT Balkan objašnjava da je problem djelomično vezan uz prirodne karakteristike veoma kompleksnog reljefa koje posjeduje Balkansko poluostrvo ispresijecano planinskim vijencima i dubokim dolinama, što je primjer sa sarajevsko-zeničkom kotlinom.
„Uzimajući u obzir dubinu kotline od oko 200 metara od njene baze, ona se tokom zime često ponaša poput zarobljenog jezera hladnog zraka na duže staze, u uslovima dužeg stabilnijeg perioda, pri čemu se nerijetko javlja pojava temperaturne inverzije, odnosno nepravilnog porasta temperature zraka s porastom nadmorske visine s kojim dobijamo i tzv. kotlinski poklopac koji ne staje s vertikalnim miješanjem slojeva zraka pred promjenu vremena“, ističe Sladić.
Nakupljanju zagađenih zračnih masa, uz vremenske uslove, doprinosi „sagorijevanje različitih energenata, kao što je loženje ugljena, vožnja automobila bez katalizatora, ali i problem urbane gradnje na postojećim vjetrenim koridorima kojim se remeti lokalni utjecaj vjetrova, prirodnih prečistača kotline, ali i manjak zelenih površina čija svrha je prirodno apsorbovanje zagađujućih čestica“.
Metorolog Sladić, prema podacima od prethodnih godina, najveća zagađenja očekuje između decembra i januara, u zavisnosti od vremenskih prilika. Kako bismo najgore izbjegli, on se nada većoj cirkulaciji vjetra i padavina.
„Famozna“ maska
Sitne lebdeće čestice PM2.5 i PM10 su proizvod nedostatka vjetra, te akumuliranja i koncentracije zagađujućih čestica. One tokom aerozagađenja nastoje pronaći put do naših disajnih puteva, a mogu uzrokovati i ostale tjelesne tegobe. Dok vlade ne uvedu mjere, građani moraju povesti više računa o zaštiti respiratornih organa.
„U ovim teškim vremenima zagađenosti, mislim da one naše 'famozne' maske mogu dobro doći, a ako nema maske, možete staviti obični šal. Ne izlaziti u jutarnjim satima nego kada se malo podignu magla i smog, ne otvarati sve prozore, nemojte izvoditi malu djecu ili starije osobe. Otiđite na planinu, ali se ne zamarajte uzbrdo kako ne biste potrošili i ono kisika što već imate. Prošetajte ravnim terenom“, savjetuje stručnjakinja u oblasti pulmologije Zehra Dizdarević.
Ona upozorava da ne treba potcjenjivati hirurške maske koje su građani najviše koristili za zaštitu od koronavirusa.
„Mi ismijavamo ove maske koje smo upotrebljavali u pandemiji. Međutim, ove obične hirurške maske su zaista jako dobre. Jer čestice koje ulaze u nos imaju različitu veličinu. One veće će biti zadržane na maski, a svakako i te manje. Prema tome, onemogućavaju taloženje različitih čestica u donjim disajnim putevima gdje se vrši razmjena kisika. One, kao i korona, ugrožavaju razmjenu kisika u plućima i zbog toga imamo teške disajne tegobe. Još ukoliko osoba ima hronična oboljenja disajnih puteva, u tim momentima može da dođe i do akutnih stanja koja mogu da ugroze život“, za TRT Balkan kaže pulmologinja Dizdarević.
Zbog infekcije se mogu javiti gripa i prehlada, curenje nosa i suzenje očiju.
„Poslije imamo spuštanje u donje disajne puteve pa imamo upalu grla, laringitis. Poslije dolazi do tzv. mediastinitisa, ili upale glavne dišne cijevi koja je iziritirana i boli. Uz to se javlja suhi kašalj koji je podržajan, a poslije suhog kašlja može da dođe i produktivni kašalj. Kasnije može da dođe i do upalnih promjena u smislu bronhi alveolitisa, bronho pneumonie, bronhitisa“, ističe Dizdarević.
Zagađeni zrak pored respiratornog sistema djeluje i uzrokuje tegobe u kompletnom organizmu, upozorava pulmologinja i ističe da „osim problema s disajnim putevima, imamo povišen krvni pritisak, suhoću kože, suhoću kose, srčana oboljenja, povišenje šećera, nervozu“.
Svaka šesta smrt uzrokovana zagađenim zrakom
Posebno zabrinjava činjenica da se Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Sjeverna Makedonija nalaze među deset evropskih država s najvećom stopom smrtnih slučajeva zbog zagađenosti zraka.
Iako ne postoje zvanični literarni zapisi o fatalnim ishodima zbog zagađenja zraka, Human Rights Watch (HRW) u svom izvještaju procjenjuje hiljade smrtnih ishoda upravo zbog izloženosti zagađenju zraka.
Procjene su da u BiH godišnje od posljedica zagađenosti zraka umre između 3.300 i 5.400 ljudi. Dakle, svaka šesta smrt je uzrokovana zagađenim zrakom. Slična je statistika i u ostalim zemljama regiona.
HRW je od decembra 2020. do aprila 2021. intervjuirao 35 ljudi o njihovim iskustvima sa zagađenjem. Stanovnici koji žive u blizini elektrana na ugalj naveli su da su im prijatelji, porodica i susjedi umrli od raka, kardiovaskularnih bolesti ili respiratornih bolesti za koje vjeruju da su pogoršane zagađenjem iz obližnjih elektrana.
Zdravstveni radnici svjedočili su o povećanju stope respiratornih problema u područjima u blizini elektrana, dok su roditelji govorili o poteškoćama djece s astmom i bronhitisom. Naveli su da njihova djeca zimi nisu mogla napustiti kuću, a da se ne razbole od akutnih respiratornih bolesti.
