Djeca koja nedovoljno spavaju više konzumiraju nezdravu hranu

Čini se da postoji vrlo snažna i pouzdana povezanost između lošeg sna i apetita djeteta, pokazuje najnovije naučno istraživanje.

Naučnici sa Univerziteta Otago na Novom Zelandu dokazali su da djeca koja ne spavaju dovoljno uzimaju više kalorija od svojih vršnjaka koji se dobro naspavaju.

Nenaspavana djeca unose više kalorija

Studija pokazuje da su nenaspavana djeca pojela 96 kalorija više iz nezdrave hrane i nešto manje zdrave hrane nego inače. Nakon što su unijeli dodatne kalorije, mladi su ih sagorijevali tako što su bili duže budni, a pojeli su 63 kalorije više dnevno.

Mališani koji su ostali bez najviše sna imali su još veće promjene u tome šta su jeli u vrijeme obroka i koliko su konzumirali nezdrave hrane. Djeca koja su se više zamarala jela su više nezdrave hrane i više u večernjim satima, dok ih je vježbanje navelo da jedu više zdrave hrane.

Rezultati su ostali isti kada su prilagođeni kako bi se uzela u obzir količina vježbanja koje djeca rade i koliko vremena provode sjedeći, što znači da se ti faktori mogu odbaciti kao objašnjenje za razliku.

Istraživački tim na Novom Zelandu stoga ističe da bi roditelji trebali razmisliti o kupanju ili ohrabrivanju svog djeteta da čita prije spavanja ako im žele pomoći da se dobro naspavaju.

Zašto loš san dovodi do nezdrave ishrane djece?

Odavno je poznato da je nedostatak sna povezan s gojaznošću kod djece, što je vjerovatno uzrokovano njihovom ishranom.

Međutim, bilo je nejasno da li količina vremena koje provodimo vježbajući ili odmarajući se utiče na to koliko kalorija unosimo.

Kako postoji ograničen broj sati u danu, manje spavanja će neizbježno dovesti do povećanja vremena u sjedenju i/ili fizičkoj aktivnosti, ali prethodne studije su imale tendenciju da ne uzimaju u obzir istovremene promjene u ovim svakodnevnim ponašanjima.

Za potrebe ovog istraživanja tim naučnika je analizirao podatke o 105 djece od osam do 12 godina koja su učestvovala u kliničkom ispitivanju dnevnih aktivnosti, odmora, prehrane i drugih aktivnosti. Nešto više od tri petine (61 posto) učesnika bilo je zdrave težine, dok su ostali bili prekomjerne težine ili gojazni.

Empirijsko istraživanje

Djeca su išla na spavanje sat vremena ranije nego što je uobičajeno tokom sedmice i sat kasnije nego što je uobičajeno. Sedmicu između išli su u krevet u uobičajeno vrijeme. Cijeli dan i noć su nosili ručni uređaj koji je pratio koliko vremena provode spavajući, sjedeći, radeći lagane vježbe i umjerene do intenzivnih.

Učesnike su pitali da se prisjete šta su jeli i pili u posljednja 24 sata dva puta u sedmici kada su manje spavali. Pitali su ih o tome koliko energijske i visoko prerađene hrane su jeli, kao i o unosu zdrave hrane i nezdravih grickalica.

Istraživači su procijenili povezanost između gubitka sna i njegovog utjecaja na djetetov apetit, neovisno o vremenu sjedenja i fizičkoj aktivnosti, kao i ispitivanju kako se prehrana promijenila u odnosu na promjene vremena sjedenja i fizičke aktivnosti.

Rezultati istraživanja

Ukupno 82 djece sa potpunim podacima izgubilo je 48 minuta sna svake noći, ali su se svake noći budili i osam minuta manje.

Gotovo sve ovo dodatno vrijeme tokom dana proveli su sjedeći ili radeći lagane vježbe poput hodanja. Proveli su još samo četiri minute svog vremena u intenzivnijem vježbanju.

"Jasno je da ovi rezultati pokazuju da promjene u unosu ishrane, a ne smanjenje fizičke aktivnosti, objašnjavaju zašto nedovoljno spavanje povećava rizik od prekomjerne težine i gojaznosti u djetinjstvu", kaže glavna istraživačica studije profesorica Rachael Taylor sa Univerziteta Otago, te nastavlja:

“Iako poboljšanje našeg sna obično ne pada na pamet prvo kada razmišljamo o upravljanju svojom težinom, to bi mogla biti dobra opcija.”

Rezultati istraživanja su predstavljeni na Međunarodnom kongresu o gojaznosti u Melburnu u Australiji.

Značaj sna za zdravlje

„San je zlatni lanac koji veže naše zdravlje i tijelo zajedno“, napisao je Thomas Dekker prije 400 godina. Iako na prvi pogled ne pridonosi važnim životnim aktivnostima poput prehranjivanja ili brige o potomstvu, savremene spoznaje potvrdile su iznimnu važnost sna za fizičko i mentalno zdravlje jer:

- pozitivno utiče na raspoloženje te povećava mentalnu i emocionalnu otpornost;
- doprinosi pažnji, donošenju odluka, kreativnosti i društvenim vještinama;
- doprinosi pravilnom procesuiranju informacija i stvaranju dugotrajne memorije;
- povećava radnu učinkovitost, usvajanje novih znanja i rješavanje kompleksnih problema;
- smanjuje promjene raspoloženja, stres, nivo bijesa, impulsivnost, sklonost piću i uzimanju narkotika;
- smanjuje rizik od pretilosti i drugih bolesti (dijabetesa, povišenog krvnog tlaka);
- smanjuje rizik od nesreća i povreda;
- uklanja toksine koji se povezuju s Alzheimerovom bolesti (β-amiloidi).