Amerikanci bace mnogo hrane tokom cijele godine – čak oko jednu trećinu kupljene hrane.     Foto: Getty Images

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), građani u Sjedinjenim Američkim Državama bace mnogo hrane tokom cijele godine – čak oko jednu trećinu kupljene hrane. To je jednako 1.250 kalorija po osobi dnevno, ili 1.500 dolara u vrijednosti namirnica za četvoročlano domaćinstvo na godišnjem nivou.

A kada se hrana pokvari i baci, tada se narušavaju i kvare tlo, voda i energija.

Otpad od hrane

Gdje odlazi sva ta pokvarena i neželjena hrana? Uglavnom završi pod zemljom. Otpad od hrane zauzima skoro 25 posto prostora na deponijama. Jednom zakopan, otpad se razgrađuje, stvarajući metan, snažan staklenički plin koji doprinosi klimatskim promjenama.

Uviđajući sve ove utjecaje, američka vlada je postavila pred sebe cilj da prepolovi bacanje hrane do 2030. godine.

Smanjenje rasipanja i bacanja hrane moglo bi značajno zaštititi prirodne resurse, uštedjeti novac potrošača, smanjiti glad u svijetu i usporiti klimatske promjene.

Kako bi se izbjeglo rasipanje i bacanje hrane, mora se spriječiti niz pogrešnih koraka dok hrana putuje od tla, gdje se proizvodi, sve do želuca.

Stručnjaci tvrde da u današnjem modernom svijetu potrošači vrlo često ne posjeduju potrebno znanje i obuku za rukovanje i pripremu hrane, te na kraju mnogo toga bace u kantu za smeće.

Tri ključna načina

Prema tome, postoje tri ključna načina da se smanji rasipanje i bacanje hrane.

Prvi je razviti potrošačke navike i vještine, a to bi, kako preporučuju eksperti, trebalo početi već u ranoj dobi i u školama kroz časove o potrošačkim navikama i ekonomičnosti.

Sljedeći način je olakšati ili pojednostaviti pripremu obroka kod kuće tako što bi se tačno odredila količina potrebnih sastojaka za pripremu obroka.

Treći način je da se skrene pažnja na posljedice rasipanja hrane. Južna Koreja je u tom smislu počela da uvodi poreze na hranu koja se baca u domovima tako što od građana zahtijeva da odlažu hranu u posebne vreće, koje su dosta skupe, ili putem kioska koji se plaćaju.

Nedavna analiza pokazuje da je porez od samo 6 centi po kilogramu – što bi za prosječno američko domaćinstvo iznosilo oko 12 dolara godišnje – doveo do skoro 20 posto smanjenja otpada među domaćinstvima.

Nema jednostavnih rješenja

Stručnjaci UN-a navode da svaki od ovih načina obećava, ali ne postoji jedinstveno rješenje za problem bacanja hrane.

Kako god, nacionalne akademije nauke, inženjerstva i medicine zaključile su u izvještaju za 2020. godinu da postoji potreba za rješavanje problema bacanja hrane kao i posljedica takvog ponašanja na globalne klimatske promjene.

UN i Nacionalna naučna fondacija SAD-a finansiraju napore za praćenje i mjerenje bacanja hrane.

Istraživanje na ovu temu objavljeno je u časopisu "The Conversation".

Bacanje voća zbog “nepravilnog“ oblika

Prema podacima UN-a, čak trećina proizvedene hrane u svijetu završi kao otpad. Time ljudi ne bacaju samo hranu već nanose štetu svim prirodnim resursima koji su neophodni za njezinu proizvodnju.

Čak 50 miliona tona voća i povrća u Evropi se baca isključivo zbog “nepravilnog“ oblika, a sve to košta nevjerovatnih 140 milijardi eura.

Ostaci hrane stvaraju nepodnošljiv pritisak na odlagališta i svojim razlaganjem ispuštaju štetne tvari kojima negativno utječu na okoliš i doprinose klimatskim promjenama.

Bacanje hrane se naime događa u cijelom lancu opskrbe: proizvodnji, preradi, prodaji i potrošnji. Gledano "od polja do stola", godišnje na svjetskom nivou se baca oko 1,3 milijarde tona (700 milijardi eura), a na nivou Evropske unije 88 miliona tona (143 milijarde eura).

Kada su u pitanju zemlje regije Balkana, u Hrvatskoj se godišnje baci oko 400.000 tona, u Sloveniji 140.000 tona, a u Srbiji oko 700.000 tona hrane.

Osim što je ovo veliki ekološki problem, bacanje hrane predstavlja i vrlo osjetljivi socijalni problem jer trenutno u svijetu ima oko 850 miliona pretilih ljudi, 795 miliona gladnih koji nemaju dovoljno hrane za zdrav život, a čak devet miliona ljudi godišnje umire od gladi.

TRT Balkan / agencije