U proteklih nekoliko sedmica kritike Zapada protiv Katara zbog ljudskih prava i ličnih sloboda intenzivirale su se u kontinuiranu i koordiniranu kampanju klevetanja uoči Svjetskog prvenstva 2022. godine.      Foto: Reuters

U proteklih nekoliko sedmica kritike Zapada protiv Katara zbog ljudskih prava i ličnih sloboda intenzivirale su se u kontinuiranu i koordiniranu kampanju klevetanja uoči Svjetskog prvenstva 2022. godine.

Nedavno je njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser kritikovala organizaciju Svjetskog prvenstva u Kataru, navodeći da je za Njemačku "veoma teško" da se povezuje sa zemljom domaćinom zbog, kako je rekla, kršenja ljudskih prava u Kataru.

Nakon toga Katar je pozvao njemačkog ambasadora kako bi osudio komentare koje je iznijela Faeser. Mohammed bin Abdulrahman al Thani, katarski ministar vanjskih poslova, odgovorio je brzo i nedvosmisleno. Optužio je Njemačku za “dvostruke standarde” i savjetovao Berlinu da provede zdravu dozu samokritike.

Faeser je, međutim, ubrzo nakon toga promijenila stav i pohvalila Katar za "veoma dobre zakone" koje je Doha usvojila u oblasti zaštite ljudskih prava.

Vijeće za saradnju u Zaljevu (GCC) je na čelu s generalnim sekretarom Nayefom al Hajrafom pohvalilo vodeću ulogu Katara u "izgradnji mostova između civilizacija i jačanju razumijevanja među narodima u granicama međusobnog poštovanja" i osudilo primjedbe Njemačke.

Prije nekoliko sedmica šeik Tamim bin Hamad al Thani, emir Katara, također se požalio na kampanju "bez presedana" usmjerenu na ovu zemlju. Ovu zlonamjernu klevetu ocijenio je kao punu dezinformacija i dugotrajnu kampanju koja traje otkako je Katar dobio čast da bude domaćin Svjetskog prvenstva u fudbalu 2010. godine.

Istina je da su u prošlosti organizacije za ljudska prava bile kritične prema sistemskim problemima vezanim za prava radnika migranata koja proizilaze iz sistema Kafala, koji je od tada ukinut. Međutim, u protekle 3-4 godine Međunarodna organizacija rada UN-a (ILO) pohvalila je reforme Katara, uključujući ukidanje izlaznih viza za domaće radnike, uspostavljanje nediskriminatorne minimalne plate i olakšavanje procedura promjene radnog mjesta.

Slično tome, međunarodni sindikati i stručnjaci se slažu da su ovi napori istinski i da predstavljaju veliki napredak. Ovi napori su mnogo značajniji od onoga što druge zaljevske zemlje imaju u vezi sa radnom snagom migranata. Naravno, uvijek postoji prostor za poboljšanje.

S druge strane, s obzirom na napredak po ovom pitanju, postavlja se pitanje da li ovo blaćenje Katara ima neki cilj ili svrhu. Razgovor o sankcijama i nečemu drugom može biti vrlo kontraproduktivan, a Njemačka je to trebala dobro znati iz svog nedavnog iskustva suočavanja sa negativnim efektima zapadnih sankcija na Rusiju.

Iako mnogi posmatrači smatraju da su kritike zapadnih zemalja u najboljem slučaju neiskrene, dvije glavne tačke se ipak moraju podvući u kontekstu upotrebe pitanja ljudskih prava kao oružja protiv nekoga.

Prvo, ovaj pristup je isplativ u poređenju s drugim oblicima kao što su embargo, blokada ili oružani sukob. Osim toga, pojašnjavanje situacije kroz prizmu ljudskih prava ima tendenciju da privuče međunarodno javno mnijenje. Nažalost, redukcionistički pristup korišten u ovom kontekstu je nepravedan i neetički jer namjerno ignoriše politički, društveni i ekonomski napredak jedne zemlje.

Ova nepravda dovodi do pitanja o motivima najvećih zapadnih medija. Ovdje je važno citirati britanske medije jer su The Guardian, The Times, Daily Express, The Sun, Daily Mail, The Telegraph i Metro UK spomenuli Katar 1.735 puta u svojim naslovima, od kojih je 40 posto o Svjetskom prvenstvu.

Ovako organizirana kampanja pokazuje da je značajan fokus stavljen na puke optužbe o kršenju ljudskih prava i lošim uslovima rada za radnike migrante. Zapadni mediji su vrlo malo izvještavali o ogromnim naporima u vidu domaćinstva Svjetskog prvenstva 2022. u Dohi.

Naprimjer, nije bilo niti jednog priloga o tome kako je Katar učinio turnir pristupačnim za gledaoce sa invaliditetom. Zbog takve pristrasnosti izvještavanje zapadnih medija trebalo bi da dovede u pitanje njihov “utješni osjećaj moralne superiornosti” kada iznose tvrdnje o političkim perspektivama prema sportu i zabavi.

Kao rezultat oblikovanja percepcije javnosti o zemlji na osnovu navodnih kršenja prava, dvije muhe su pogođene jednim udarcem. Šteta u vidu reputacije mogla bi postati mnogo veća za državu koja se pred globalnom javnošću prikazuje kao “kriminalac“, što bi opet izazvalo globalnu polarizaciju.

Francuska je također odlučila da ne prenosi utakmice Svjetskog prvenstva na velikim ekranima na javnim mjestima u nekoliko svojih gradova pod izgovorom navoda o kršenju ljudskih prava i lošim uslovima rada za radnike migrante. S obzirom na porast broja incidenata antimuslimanske mržnje u Francuskoj, ponekad čak i pod pokroviteljstvom države, razuman odgovor koji bi se mogao očekivati od Katara bio bi: “Vi biste trebali posljednji govoriti o ljudskim pravima.”

Zapadne kritike Katara zbog domaćinstva Svjetskog prvenstva 2022. su po sebi licemjerne i samo vode u ćorsokak. Umjesto uključivanja u međunarodni dijalog i pregovore o poboljšanju prava radnika migranata, zapadne zemlje odlučuju igrati igru optuživanja.

Novi zakon o radu kojim se ukida sistem Kafala postavio je temelje za bolje uslove rada, čime je Katar postao prva zemlja koja je izvršila takvu reformu.

Konstruktivnu i utemeljenu kritiku zasnovanu na činjenicama nikada ne bi trebalo zamijeniti duboko ukorijenjenim predrasudama i instrumentalizacijom ljudskih prava kao izgovorom za klevetu bilo koje države.

TRT Balkan / agencije