EUVL, koji koristi moćan laser i sistem složenih ogledala za urezivanje integrisanih kola na silikonskim pločicama, neophodan je za proizvodnju modernih čipova.    Foto: AP

SAD je blokirao prodaju mašina za ekstremnu ultraljubičastu litografiju (EUVL) Međunarodnoj korporaciji za proizvodnju poluprovodnika (SMIC), najvećoj kineskoj livnici čipova.

EUVL, koji koristi moćan laser i sistem složenih ogledala za urezivanje integrisanih kola na silikonskim pločicama, neophodan je za proizvodnju modernih čipova, koji se koriste u svemu, od mobilnih telefona i električnih automobila do borbenih aviona nove generacije.

ASML sa sjedištem u Nizozemskoj kontroliše kompletno tržište EUVL-a. SMIC je poslao narudžbe za kupovinu mašina, koje su koštale 200 miliona dolara po komadu, ali je Washington blokirao isporuku.

“Nikad nisam vjerovao da će u Evropi doći do kopnenog rata. Ali onda je Rusija napala Ukrajinu”, kazao je za TRT World David N. Ružić, profesor na Univerzitetu Ilinois u Urbana-Champaign.

“Kina prijeti Tajvanu. Odjednom vidite da jedna država napada drugu i kažete: 'Da li se ovo zaista može dogoditi?'”. Kina Tajvan smatra sastavnim dijelom svoje teritorije.

Američki predsjednik Joe Biden je 19. septembra izjavio da će američke snage braniti Tajvan ako im zaprijeti kineska vojska, povećavajući geopolitičke tenzije između dvije najveće ekonomije svijeta.

“Ako ste u stanju da proizvedete najbolje čipove na svijetu, možete od njih napraviti najbolji vojni hardver na svijetu“, kaže profesor Ružić.

Napominje da u slučaju potencijalnog sukoba, SAD ne bi želio da se Kina dočepa sredstava koji se mogu koristiti za izgradnju vojnih aplikacija. Profesor Ružić blisko sarađuje s ASML-om i nedavno je razvio efikasan i jeftiniji način za čišćenje ostataka plazme sa osjetljivih ogledala u mašinama EUVL-a, što je istinska glavobolja za industriju.

Čija je tehnologija?

Mašine EUVL-a su bile u izradi tri decenije. Svaka od njih je veličine autobusa i sadrži stotine hiljada komponenti. Laserski snop CO2 koji može da generiše plazmu 40 puta topliju od površine Sunca naučnici smatraju pravim inženjerskim čudom.

To je također proizvod koji je nastao kao rezultat saradnje između istraživača i profesora iz različitih država. Ali većina posla odvijala se u američkim laboratorijama uz pomoć novca američkih poreskih obveznika, ističe Vivek Bakshi, predsjednik EUV Litho, kompanije koja promoviše industrijsku saradnju.

“Najkritičniji dijelovi EUVL mašina kao što su optika i laserski izvor razvijeni su u SAD-u,“ kazao je Bakshi za TRT World.

Tokom 1990-ih godina, Bakshi, fizičar rođen u Indiji, radio je u SEMATECH-u, inicijativi američke vlade za podjelu troškova istraživanja poluvodiča između proizvođača čipova kao što su Intel, AMD i Texas Instruments.

Tada su ASML, Nikon i Canon bili dominantni igrači na tržištu fotolitografije. Tokom niza godina, nizozemska firma je pobijedila japanske konkurente kupovinom specijalizovanih proizvođača opreme u SAD-u.

ASML je 2001. godine kupio litografsku optiku od Tinsleya, prenoseći naučnu formulu o poliranju ogledala u Evropu, a zatim je 2011. preuzeo Cymer, koji je tada bio u samom vrhu vrhunske laserske tehnologije.

Administracija predsjednika Joea Bidena udvostručila je napore da vrati tehnološke firme u SAD. U augustu je Biden potpisao Zakon o CHIPS-u i nauci, čiji cilj je da se potroše sredstva u vrijednosti 52 milijarde dolara na istraživanje i razvoj poluprovodnika.

Prije nekoliko mjeseci, kineski SMIC iznenadio je poznavaoce u ovoj industrijskoj grani, razvijajući čipove na 7-nanometarskim čvorovima uprkos nedostatku ASML-ovih EUVL mašina. Uspio je to uraditi koristeći raniju tehnologiju zvanu duboko ultraljubičasta ili DUV i primjenom glomazne tehnike poznate kao “multi-patterning“ (korištenje više uzoraka) u kojoj su mali tranzistori naslagani jedan na drugi.

Ali, kako navodi Bakshi, SMIC neće moći proizvoditi 7nm čipove u velikom broju bez EUVL mašina.

“Čip od 7nm nije kao nuklearno oružje koje možete napraviti samo jednom i biti sretni zbog toga. Morate napraviti milione i milione čipova i biti sigurni da imate rezultat”, ističe Bakshi, dodajući da nema nikakav konkretan stav o pokušaju Washingtona da spriječi Kinu da napreduje na tehnološkoj ljestvici.

“Naučnici poput mene nemaju mišljenje o toj oblasti. Mi samo radimo na tehničkim pitanjima.”

Tehnologija nema granice

Japanski naučnik Hiroo Kinoshita, koji je izveo prvi EUV eksperiment sredinom 1980-ih godina, smatra da Peking ima jednako pravo da se bavi modernom tehnologijom. “Naravno, nisam baš mogao shvatiti takvu odluku. Nauka nema granice”, odgovorio je Kinoshita na pitanje o tome da li SAD blokira prodaju ASML-a Kini.

„Američko-kineski ekonomski obračun proizlazi iz trke za dominaciju na 5G tržištu, gdje je kineska kompanija Huawei preuzela vodstvo“, ističe Kinoshita za TRT World. Kinoshita je imao uvid iz prve ruke o tome šta se dešava kada se politički sukob ispriječi tehnološkom razvoju.

“Kada je Japan postao lider u oblasti poluvodiča, posebno u segmentu memorijskih čipova, došlo je do sukoba između Japana i SAD-a. NTT Laboratories (japanska verzija Bell Labsa), gdje sam radio, morao je zaustaviti razvoj poluprovodnika. Nakon toga, japanski razvoj poluprovodnika je smanjen“, pojasnio je Kinoshita te dodao:

“Stoga, vjerujem da bi naučna i tehnološka konkurencija trebala biti oslobođena političkih prepreka.“

TRT World