U prisustvu predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela i visokog predstavnika Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josepa Borrella, u nedjelju je održan sastanak lidera političkih stranaka u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
U Dokumentu Evropske unije se navodi da lideri političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ponavljaju svoju opredijeljenost za očuvanje i izgradnju mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine koju čine Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi (zajedno sa ostalima), te građani Bosne i Hercegovine, koja se sastoji od dva entiteta i Brčko distrikta, uspostavljena u skladu sa Ustavom i Opštim okvirnim sporazumom za mir, poštivanje principa vladavine prava i sprovođenje slobodnih i demokratskih izbora, kao i razvoj demokratskih institucija na svim nivoima vlasti, principa i vrijednosti na kojima se zasniva Evropska unija i demokratska društva i budućnost Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji.
Također naglašavaju važnost provedbe reformi koje unapređuju evropske integracije Bosne i Hercegovine, odnosno 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Evropske komisije.
"Učesnici ponavljaju Zajedničku izjavu članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prepoznaju važnost političkog trenutka i odgovornosti prema svim građanima Bosne i Hercegovine, imajući u vidu Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija ES‑11/1 o agresiji na Ukrajinu, usvojenu 2. marta 2022. godine", navode iz EU.
Za postizanje ovih ciljeva, istaknuto je u Dokumentu, učesnici se slažu da je neophodno ojačati povjerenje, dijalog, izgradnju kompromisa i raditi na miru i međusobnom poštovanju među svim narodima i građanima u Bosni i Hercegovini.
U Dokumentu su također navedene obaveze i opredjeljenja lidera političkih stranaka i članova Predsjedništva BiH.
Između ostalog, u Dokumentu se navodi da su bh. lideri posvećeni prosperitetu, demokratskom funkcionisanju i sigurnosti Bosne i Hercegovine, i obavezuju se da će konstruktivno poduzeti neophodne reforme kako bi zaštitili i unaprijedili ciljeve.
Također su se obavezali preduzeti sve potrebne korake da opšti izbori 2022. godine u BiH budu efikasno organizovani i sprovedeni na uredan način, uz neophodna sredstva.
Iz EU su istakli da su s Dokumentom saglasni: Petar Đokić (SP), Milorad Dodik (SNSD, član Predsjedništva BiH), Šefik Džaferović (SDA, predsjedavajući Predsjedništva BiH), Edin Forto (NS), Bakir Izetbegović (SDA), Elmedin Konaković, (NiP), Željko Komšić (DF, član Predsjedništva BiH), Nermin Nikšić (SDP), Nermin Ogrešević (NSZ), Elzina Pirić (PDA), Senad Šepić (NB) i Nenad Stevandić (US).
Predsjednik HDZ-a Dragan Čović nije prisustvovao sastanku, navodeći da je format sastanka promašen. Potvrdio je i da je razlog njegovog nedolaska Željko Komšić, kojeg smatra “drugim bošnjačkim članom Predsjedništva BiH".
"Ja sam i prije polaska kazao da nema mogućnosti da stavljamo potpise na dokument gdje će biti i 'bošnjački članovi Predsjedništva BiH' koji su nekoliko puta uzurpirali pravo hrvatskog naroda na izborima. Vođena je jedna rasprava, pokušalo se taj dokument staviti u funkciju stabilnosti BiH, našeg budućeg kandidatskog statusa i ono što bi trebalo raditi kao prioritete", rekao je Čović.
Predstavnici bh. entiteta Republika Srpska pozvali su na raspravu i usvajanje odluke u Predsjedništvu BiH o situaciji u Ukrajini.
