Globalni šokovi koji proizilaze iz pritiska uvoza energenata i hrane izazivaju turbulencije i u monetarnoj politici i deviznim rezervama.

Energetska i sigurnosna kriza, izazvane ratom u Ukrajini i brzim rastom cijena energenata u svjetskim okvirima, neminovno nameću pitanje kako će države uspjeti da se nose s posljedicama po njihove ekonomije.

Globalni šokovi koji proizilaze iz pritiska uvoza energenata i hrane izazivaju turbulencije i u monetarnoj politici i deviznim rezervama.

U nastavku prezentiramo posljednje dostupne podatke o tome kolike su devizne rezerve kojim raspolažu države u regionu u vrijeme svjetske energetske krize, odnosno s koliko sredstava u državnoj kasi će dočekati nove izazove.

Više od tri milijarde eura ima Sjeverna Makedonija

Prema zvaničnim podacima Narodne banke, Sjeverna Makedonija je krajem juna imala devizne rezerve 3,116 milijardi eura. Najveći dio njih su vrijednosni papiri ili 73,3 posto, nakon toga slijede valute i depoziti sa 14,5 posto i monetarno zlato sa 12,3 posto. Ovo je blago smanjenje u odnosu na maj, kada su devizne rezerve bile 3,183 milijarde eura. Od 2017. godine do danas, devizne rezerve su bile na najvećem nivou u junu 2021. godine, kada su iznosile 4,019 milijarde eura.

U izjavi za medije, univerzitetski profesor i član Vijeća makedonske Narodne banke, Borče Trenovski, kaže da su devizne rezerve amortizer koji garantuje stabilnost kursa domaće valute.
„One imaju ulogu da eliminišu pritiske, ako se pojave, i zato se kontinuirano kumuliraju”, izjavio je Trenovski.

Državna kasa Srbije s rezervama 11,9 milijardi eura

Neto državne rezerve Srbije u julu su porasle za 613,9 miliona eura u odnosu na juni 2022. godine. Narodna banka Srbije izašla je s podatkom da je u julu Srbija raspolagala s 11,9 milijardi eura državnih rezervi.

„Povećanje deviznih rezervi je rezultat aktivnosti Narodne banke Srbije na domaćem tržištu i kupovina deviza u iznosu 403 miliona eura. Dodatno je utjecala prodaja državnih vrijednosnih papira na finansijskom tržištu, upravljanje deviznim rezervama, donacije i druge osnove u iznosu 314 miliona eura kao i neto priliv na osnovu obaveznih deviznih rezervi banke u iznosu 264,2 miliona eura”, navodi se u saopćenju Narodne banke Srbije.

Povećanje za više od 13 posto u BiH za jednu godinu

Devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine u aprilu ove godine iznosile su 8,15 milijardi eura. Ovo je minimalno smanjenje iz prehodnog mjeseca, ali na godišnjem nivou je povećanje za 13,7 procenata.

„Na smanjenje nivoa deviznih rezervi najveći utjecaj je imao negativni bilans kupoprodaje konvertibilnih maraka, što je uobičajeno za prvi kvartal. U martu je bila i povećana potražnja za gotovinom, što je dodatno utjecalo na smanjenje deviznih rezervi“, kazao je u intervjuu za medije guverner Senad Softić.

Minimalno smanjenje u Crnoj Gori

Devizne rezerve Crne Gore u maju 2022. godine iznosile su 1,57 milijardi eura. To je približno isti iznos s onim u martu 2022. godine, kada su iznosile 1,55 milijardi eura.
Na kraju prošle, 2021. godine, Crna Gora je zabilježila nivo deviznih rezervi 1,82 milijarde eura.

Albanija s deviznim rezervama 4,6 milijardi eura

Prema podacima ceicdata.com koji od 1992. godine objavljuje analize svjetskih eksperata o razvijenim ekonomijama i ekonomijama u razvoju u 213 zemalja svijeta, u Albaniji su devizne rezerve u aprilu iznosile 4,6 milijardi eura. Za razliku od marta mjeseca, kada su iznosile 4,5 milijardi eura.

Najveći nivo deviznih rezervi Albanija je imala u novembru 2021. godine, na šta je najveći utjecaj imalo povećanje vrijednosti monetarnog zlata, dok je najniži nivo zabilježen u martu 1994. godine.

Kosovo ima milijardu eura deviznih rezervi

Kosovo je u junu mjesecu ove godine raspolagalo s deviznim rezervama u visini milijardu eura, što je isti iznos kao i u maju mjesecu ove godine. Najveći nivo, 1,1 milijardi eura deviznih rezervi, Kosovo je imalo u decembru 2021. godine, a najniži nivo deviznih rezervi Kosovo je zabilježilo u decembru 2000. godine, u iznosu 57,4 miliona eura.


TRT Balkan