Traži se i davanje BiH statusa kandidata nakon što „na zadovoljavajući način provede znatan skup reformi“.     Foto: Fena

U izvješću koje predstavlja preporuku Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i visokom predstavniku Unije za vanjske poslove, za novu strategiju EU za proširenje, ističe se da je proširenje „najučinkovitiji instrument vanjske politike EU i jedna od najuspješnijih politika Unije te da je ono i dalje strateško, budućnosti okrenuto geopolitičko ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i blagostanje na europskom kontinentu“ i „najjači geopolitički alat“ EU.

„Ja bih volio da politika proširenja, koja je sigurno jedan od najvažnijih instrumenata proširenja Unije – ne samo teritorijalno, nego utjecaja i vrijednosti – ne bude kao što je bila proteklih desetak godina nekakva sporedna, pomalo zaboravljena politika, nego da se vrati u maticu interesa institucija EU i da na takav način doista EU može utjecati na geopolitičke okolnosti, umjesto da geopolitičke okolnosti utječu više na EU“, kazao nam je Picula, autor izvješća koje je usvojeno s 502 glasa za, 75 protiv i 61 suzdržan.

Istaknuo je i da je invazija na Ukrajinu povećala „interes za multilateralno rješavanje problema“ te da taj „momentum treba iskoristiti“.

„Ova situacija je dobrodošla prilika da se obnovi interes za proširenje kao takvo. Nažalost, upravo je rat protiv Ukrajine pokazao Europskoj uniji koliko je ona sa stagnantnim odnosom prema susjedstvu koje priželjkuje članstvo, možda doprinijela njihovoj slabosti i otvorila prostor za geopolitičke rivale da budu puno aktivniji i agresivniji“, istaknuo je Picula.

U izvješću stoji da je Vijeće „iznevjerilo zemlje kandidatkinje za proširenje jer je blokiralo proces pristupanja i nije ispunilo davna obećanja EU“, što je prouzročilo kašnjenje početka pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, dok je „nedostatak djelovanja i vjerodostojnosti EU posljednjih nekoliko godina stvorio vakuum i tako otvorio prostor za Rusiju, Kinu i ostale zlonamjerne treće aktere“.

Europarlamentarci predlažu uvođenje roka za završetak pregovora sa zemljama koje žele pristupiti EU, odlučivanje kvalificiranom većinom o početku pregovora te o otvaranju i zatvaranju pojedinih poglavlja, dok bi se konačna odluka o proširenju i dalje donosila jednoglasnim odlučivanjem. Navodi se i da bi države članice trebale izbjegavati korištenje „neriješenih bilateralnih i regionalnih sporova za blokiranje procesa pristupanja zemalja kandidatkinja“.

Napredak svake zemlje na europskom putu trebalo bi ocjenjivati pojedinačno, kao i proširenje prilika da zemlje kandidatkinje sudjeluju u radu europskih institucija promatrajući njihov rad, predlaže Europski parlament.

Zastupnici u Europskom parlamentu također pozivaju države članice da ispune obveze EU prema Balkanu i zemljama Istočnog partnerstva te osiguraju da se zemljama kandidatkinjama ne nudi alternativa u zamjenu za punopravno članstvo u EU.


Kandidati trebaju uskladiti vanjsku politiku s Europskom unijom


Posebno je apostrofirano da zemlje koje žele pristupiti Europskoj uniji moraju s njom uskladiti vanjsku i sigurnosnu politiku.

Zato se traži od Srbije da se „sustavno uskladi s restriktivnim mjerama EU i općom politikom prema Rusiji“ i da „pokaže napredak u demokraciji i vladavini prava te prihvati vrijednosti i prioritete EU", dok se Komisiju i Vijeće poziva da „ponovno razmotre sva bilateralna sredstva i sredstva EU namijenjena Srbiji od kojih bi koristi imale srpske vlasti, osobito ona koja pripadaju projektima koji se financiraju u okviru Gospodarskog i investicijskog plana za zapadni Balkan“.

Traži se i davanje BiH statusa kandidata nakon što „na zadovoljavajući način provede znatan skup reformi“.


Vladavina prava i suradnja s EPP-om


Europski parlament smatra i da "demokratska preobrazba i vladavina prava" trebaju imati "središnju ulogu u procesu pristupanja EU“.

U tom se kontekstu traži da zemlje koje žele pristupiti Europskoj uniji slijede režim sankcija u području ljudskih prava te da se uspostavi suradnja između Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) i zemalja pristupnica.

Željana Zovko iz HDZ-a zadovoljna je izvješćem, a ističe kako joj je važno da je prihvaćen njen prijedlog da se sredstva iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) namijenjena zemljama Balkana ne smiju preusmjeravati.

„Europa će imati jaku ulogu u rekonstrukciji Ukrajine, a uz sve probleme s kojima se suočavamo, gledat će se svaki euro koji se troši. To je ključ i ja se zato sve vrijeme fokusiram kao suizvjestiteljica za IPA-u da novac ostane na zapadnom Balkanu“, kazala je Hini.

Zovko je suglasna sa zaključkom iz izvješća da bilateralna pitanja ne treba koristiti kao ucjenu.

"Na tragu smo politike da se pronađe neki srednji, kompromisni put za bilateralne probleme", rekla je Zovko.

"Neće tu biti ucjena, ali neće biti ni popuštanja ako se bude težilo nekom apsolutističkom načinu vladanja ili ako se ne bude zemlja potpuno određivala prema smjernicama europske vanjske politike kao u slučaju Srbije. Što se tiče Srbije, projiciranje migrantske krize na zemlje u susjedstvu je jedna od ozbiljnijih stvari, osim onih situacija gdje se nisu prilagodili sankcijama Europske unije", dodaje.

FENA