Na početku konferencije održana je minuta šutnje za žrtve masakra u Khojaliju, za žrtve oružanih sukoba, uključujući i sukobe na Balkanu te za žrtve nedavnih potresa koji su pogodili Turkiye i Siriju.     Foto: AA

Anar Imanov: Počinitelje privesti licu pravde

Veleposlanik Republike Azerbajdžan u Hrvatskoj Anar Imanov podsjetio je okupljene kako je gotovo 20 posto azerbajdžanskog teritorija bilo okupirano od strane Armenije gotovo tri desetljeća, pri čemu je u ratnom sukobu smrtno stradalo oko 30.000 Azerbajdžanaca, oko 50.000 ih je ranjeno, 4.000 ih se još uvijek vodi nestalima dok je oko milijun izbjeglica uslijed etničkog čišćenja bilo raseljeno unutar zemlje.

Također, upozorio je kako je armenska strana ignorirala zahtjeve različitih međunarodnih udruženja za prekidom sukoba i povlačenjem s teritorija suverenog Azerbajdžana. Za vrijeme 44-dnevnog domovinskog rata u 2020. Azerbajdžan je uspio osloboditi okupirane teritorije, postići teritorijalnu cjelovitost i provesti odluke Vijeća sigurnosti UN-a, izjavio je Imanov te upozorio kako su tijekom oružanih sukoba počinjeni brojni zločini nad civilnim stanovništvom Azerbajdžana te kako su nakon okončanja rata otkrivene brojne masovne grobnice u blizini više naselja.

„Brutalno uništenje stotina nenaoružanih stanovnika grada Khojalija u februaru 1992. bilo je jedan od najstrašnijih zločina počinjenih od strane armenskih oružanih snaga prema azerbajdžanskim civilima. Krvava tragedija koja je nazvana 'Genocid u Khojaliju' uključivala je smaknuća ili zarobljavanja na tisuće Azerbajdžanaca. Grad je sravnjen sa zemljom“, rekao je Imanov.

Ovaj tragični zločin nisu počinile samo armenske oružane snage, nego i pripadnici sovjetske pješačke jedinice koja je bila stacionirana u Karabahu, istaknuo je. Kada je počeo napad, oko 2.500 preostalih civila nastojalo je bezuspješno napustiti grad Khojali, no nije im osiguran koridor za izvlačenje, već su napadnuti i ubijeni, podsjetio je Imanov.

„Planirani pokolj civila u gradu Khojaliju, uključujući djecu, starce i žene bio je usmjeren prema njihovom masovnom uništenju, a grad Khojali izabran je kao pozornica za daljnju okupaciju i etničko čišćenje teritorija Azerbajdžana, stvarajući strah i paniku kod stanovništva", poručio je.

Dodao je kako su živi brojni svjedoci ovog masakra za kojega je odgovorna politička i vojna vrhuška Armenije, ali i pojedinci koji su bili direktno uključeni za kojima je Vlada Azerbajdžana raspisala tjeralice, no osumnjičeni još nisu privedeni licu pravde.

Razmjerima stradanja događaj u Khojaliju premašio je ostale brojne zločine počinjene za vrijeme prvog rata u Karabahu, rekao je Imanov.

"Iako je do sada prošlo 30 godina, nijedan ključni počinitelj genocida u Khojaliju nije priveden, a zločinci koji su ubijali žene, djecu i starce slobodno hodaju zemljom, čak su mnogi od njih u Armeniji slavljeni kao heroji, a neki sjede u visokim državničkim foteljama", poručio je azerbajdžanski veleposlanik.

„Sve to rezultat je nedostatka međunarodne političke odlučnosti da se izvrši pritisak na Armeniju i da se sudi počiniteljima ovih ratnih zločina“, zaključio je Imanov.

Yavuz Selim Kiran: Mi smo jedna nacija, dvije države

Veleposlanik Republike Turkiye u Hrvatskoj Yavuz Selim Kiran podsjetio je kako je ova konferencija prilika za prisjećanje na 600 Azerbajdžanaca koji su stradali u Khojaliju od strane armenske vojske. „S poštovanjem se prisjećam nevinih žrtava Khojalija. Iako su prošle mnoge godine, i dalje osjećamo veliku bol u najdubljim dijelovima našega srca. Mi smo jedna nacija, dvije države“, izjavio j veleposlanik Turkiye.

„Ožiljci Khojalija, pred očima cijeloga svijeta, još uvijek su otvoreni. One koji su prouzročili takvu ljudsku tragediju povijest će zauvijek osuditi. Čak ni nakon 31 godinu počinitelji ovakvih strašnih zločina nisu privedeni pravdi. Čovječanstvo mora naučiti lekciju za sadašnjost i budućnost“, zaključio je Kiran.

Podsjetio je kako je predsjednik Turkiye Recep Tayyip Erdogan bio prvi strani državnik koji je posjetio Karabah nakon završetka rata kako bi ojačao veze između dvije države. Dodao je kako se Turkiye zalaže za mir i stabilnost u toj regiji te za gospodarski razvoj uz bolju energetsku infrastrukturu.

U svom je obraćanju Kiran podsjetio na brojne primjere pomoći koju su azerbajdžanski građani pružili građanima Turkiye nakon razornih potresa te na posebne veze koje postoje među državljanima dviju zemalja.

Zahvalio se brojnim nazočnima na konferenciji, a posebno veleposlaniku Imanovu, na solidarnosti i pomoći koju su pokazali nakon potresa. „Zahvaljujem svima koji su stali uz naš narod u ovoj teškoj situaciji“, rekao je Kiran. Na konferenciji održanoj u hotelu Westin sudjelovali su predstavnici diplomatskog zbora, Hrvatskog sabora, članovi različitih organizacija, sveučilišni profesori, medijski djelatnici te predstavnici religijskih institucija.

TRT Balkan / agencije