Uvodničari pred današnju sesiju “Kruga 99“ bili su Danilo Kalezić sa Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore i Abaz Dizdarević, poslanik u Skupštini Crne Gore.       Foto: AA

Na predstojećim predsjendičkim izborima u Crnoj Gori brani se ne samo evropski put Crne Gore već i evropski put cijelog regiona, s posebnim uticajem na Bosnu i Hercegovinu.

Ovi izbori će pokazati do koje mjere je Rusija uspjela da crnogorsko društvo zarobi i da ga odvuče od onoga što su koordinate evropske civilizacije, poručeno je danas na konferenciji za novinare uoči redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99“, na kojoj se govorilo o temi “Predsjednički izbori u Crnoj Gori i stabilnost Zapadnog Balkan”.

Uvodničari pred današnju sesiju “Kruga 99“ bili su Danilo Kalezić sa Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore i Abaz Dizdarević, poslanik u Skupštini Crne Gore.

Kalezić smatra kako su predstojeći izbori samo po svojoj formi predsjednički, a u svim ostalim aspektima puno više od toga.

Navodi kako je crnogorsko društvo nakon augusta 2020. godine prošlo kroz vrlo ubrzan proces rastakanja ne samo institucionalnog okvira nego i društvene kohezije, političke stabilnosti i međuetničkog sklada.

“Tako da su ovi izbori na neki način sudbonosoni jer njihov ishod će odrediti ne samo to ko će biti na čelu države, a podsjećam da je funkcija predsjenika ceremonijalna, ti izbori će biti lakmus papir za suštinsko stanje svtari u Crnoj Gori i jedna determinanta gdje crnogorsko društvo želi da ide. Da li želi da se vrati na put evropskih integracija ili želi da nastavi ovaj porces, koji je započet augusta 2020, rastakanja institucija i gubljenja državnih obrisa. Crna Gora je sad puno manje država nego što je bila prije dvije godine. To je suštinska dilema koja je pred građanima Crne Gore”, naglasio je Kalezić.

Drugi, ali ne i manje važan aspekt, kako je naveo, jeste onaj geopolitički.

“Jer, kroz Crnu Goru se prelama onaj maligni ruski uticaj preko Srbije. Ovi izbori će pokazati do koje mjere je Rusija koristeći sva logistička, medijska, finansijska sredstva uspjela da crnogorsko društvo zarobi i da ga odvuče od onoga što su zapravo koordinate evropske civilizacije. Ovi izbori imaju tu težinu koja značajno nadilazi izbor za šefa država“, podvukao je Kalezić, te dodao:

“Okolnosti da neko drugi pobijedi na izborima u Crnoj Gori, da novi predsjednik dođe iz tog korpusa partija i struktura koje su dominantno podržane ili kontrolisane od Srbije i Rusije bi poslao pogrešan impuls cijelom regionu i Bosni i Hercegovini. Vi bi otvorili prostor Aleksandru Vučiću da nakon što završi potpuno institucionalno i političko pokoravanje Crne Gore, da svoju energiju, resurse usmjeri na BiH. Zasad, ipak, djelovanje na više nivoa i frontova sprječava i mogućnost njegovog režima da djeluje destabilizirajuće.”

Abaz Dizdarević, poslanik u Skupštini Crne Gore, kazao je kako je od promjene upravljačkog sistema vlasti došlo do pokušaja razgradnje multinacionalnog sklada kojim se ta zemlja ponosila i po kojem je bila prepoznata kao svjetionik u ovom dijelu Evrope.

Dodao je kako je u Crnoj Gori, na neki način, došlo do regresije, reevolucije, do povratka na početak.

“Mi prolazimo kroz jednu agoniju razgradnje svega onog dobrog što je u tom državnom sistemu funkcionisalo do imenovanja prve, a evo i druge Vlade u Crnoj Gori”, kazao je Dizdarević.

Smatra da predstojeće izbore treba okarakterizirati na način da oni zaista jesu historijski, odnosno da Crna Gora jeste na historijskom raskršću.

“Na ovim izborima se ne brani samo evropski put Crne Gore već i evropski put cijelog regiona, s posebnim uticajem na Bosnu i Hercegovinu”, istakao je Dizdarević, te dodao:

“Obje države (Crna Gora i Bosna i Hercegovina, op.a.) su ponovo na meti velikodržavnih projekata iz susjedstva, to valjda ne treba dodatno pojašnjavati. Vidimo pod kakvim je pritiskom Crna Gora, vidimo da se slična matrica sprovodi i u Bosni i Hercegovini. Najbrojniji narodi u obje države, Crnogorci u Crnoj Gori i Bošnjaci u Bosni i Hercegovini, su žrtve negiranja njihovog nacionalnog, vjerskog, historijskog, jezičkog i kulturnog identiteta. Objema državama se negira historijski i teritorijalni integritet, državni suverenitet, nezavisnost.”

Dizdarević je na kraju kazao kako smatra da je crnogorski premijer Dritan Abazović najznačajnija marioneta srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u destabilzaciji Crne Gore.

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori biće održan u nedjelju, 19. marta.

TRT Balkan / agencije