Za tijelima petnaestero djece i četrnaest žena, članova svoje porodice, još uvijek traga.
Iako je njegovo traganje godinama bezuspješno, Fikret ne gubi nadu da će jednog dana pronaći posmrtne ostatke svojih najmilijih.
“Ja sam na svakoj grobnici bio među prvima, u nadi da će se u toj grobnici pojaviti tijela moje porodice, međutim, do sada nisam imao tu sreću kao neki. Ipak, mislim da, kada se pronađu posmrtni ostaci i ukopaju tamo gdje im je mjesto, to će biti jedan smiraj za mene”, izjavio je Fikret na kolektivnoj dženazi Prijedorčanima u julu 2021. godine.
U Bosni i Hercegovini se još uvijek traga za ukupno 7.628 žrtava rata. Prema podacima Instituta za traženje nestalih u Bosni i Hercegovini, prijavljeno je ukupno 35 hiljada nestalih osoba.
“Mi vjerujemo da je ukupno nestalo negdje oko 32 hiljade. Ima tu i lažnih prijava, prijava koje nisu u mandatu Instituta. Recimo, ima prijava za žrtve za koje se zna gdje su ukopane. Dakle, te žrtve nisu nestale osobe. Imamo također prijava za žrtve za koje se ispostavi da su žive i da su negdje u inostranstvu. Tako da je još uvijek proces pročišćavanja svih tih prijava u toku”, kaže za TRT Balkan Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za traženje nestalih osoba u BiH.
Do sada je u Bosni i Hercegovini ekshumirano oko 26 hiljada žrtava. Manji broj je identifikovan s obzirom na to da se još uvijek u mrtvačnicama u Bosni i Hercegovini nalazi oko dvije hiljade posmrtnih ostataka za koje nije utvrđen identitet.
Kako se dolazi do lokacija masovnih grobnica?
Iako u Institutu za traženje nestalih osoba postoji novčani fond koji je predviđen kao nagrada za one koji otkriju lokaciju masovnih grobnica, taj novac do sada nije načet. Često su porodice same plaćale ljudima kojima su vjerovali da imaju informacije, što se u najvećoj mjeri pokazalo netačnim. Međutim, bilo je slučajeva u kojima su ljudi bez ikakve naknade otkrivali lokacije, jer im je, prema mišljenju stručnjaka, proradila savjest.
“Najčešće je to pravi detektivski posao kojeg rade naši istražitelji Instituta i drugi istražni organi, poput SIPA-e, sa kojima tijesno sarađujemo. U najvećoj mjeri informacije koje se pokažu tačnim, dobijaju se na ovaj način”, ističe Emza Fazlić.
Kada će se proces traženja nestalih u BiH završiti?
Na ovo pitanje još uvijek ne postoji odgovor. Međutim, trenutni tempo daje nam mogućnost da izradimo neke projekcije. Uzmemo li u obzir da se traga za 7.628 osoba i ako znamo da se na godišnjem nivou ekshumira oko stotinu žrtava, pretpostavka je da će proces traženja nestalih trajati još najmanje 70 godina.
U Institutu smatraju da između hiljadu i po i dvije hiljade nestalih osoba nikada neće biti pronađeno. To se odnosi na žrtve koje su završile na dnu rijeka, jezera, smetljištima i raznim nepristupačnim terenima.
Veliki je broj porodica koje su napustile ovaj svijet a da nisu pronašle posmrtne ostatke svojih najmilijih, a istu sudbinu mogle bi dijeliti još brojne porodice u Bosni i Hercegovini.
Nestali u Hrvatskoj
Prema podacima hrvatskih vlasti, oko 6.500 osoba je nestalo u toku sukoba od 1991. do 1995. Oko 4.700 nestalih je pronađeno i identifikovano a traga se još za 1.853 nestalih, od kojih 520 s područja Vukovarsko-sremske županije, a samo iz Vukovara 386.
Posmrtni ostaci su pronađeni u 143 masovne grobnice, te više od 2.000 zasebnih grobova.
“Tražimo podatke prije svega od onih koji to imaju, a to su vlasti Srbije, to su pojedinci koji znaju gdje su grobovi onih koji su pali za Hrvatsku i ustrajat ćemo u tom nastojanju, u partnerstvu, prije svega s obiteljima nestalih i zatočenih s udrugama i s onima koji su, zbog toga što ne znaju sudbinu njihovih najmilijih, propatili puno i pate i danas”, rekao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, na obilježavanju 30. godišnjice stradanja u Vukovaru.
Plenković je dodao i da pitanje nestalih predstavlja dio obaveza koje Srbija mora ispuniti na putu prema Evropskoj uniji i da će to uvijek vrlo jasno isticati.
Od 2016. godine u Republici Hrvatskoj su pronađeni i ekshumirani posmrtni ostaci ukupno 143 osobe, što znači da će i u Hrvatskoj proces traženja trajati još godinama, ako se ovakvim tempom nastavi. Naravno, ne kao u Bosni i Hercegovini, jer je i broj nestalih daleko manji; međutim, brojne porodice i u Hrvatskoj će, nažalost, još godinama čekati na pronalazak posmrtnih ostataka svojih najmilijih.
Sankcionisanje onih koji imaju, a kriju informacije
2019. godine u Hrvatskoj je usvojen Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu.
Ovim Zakonom je postignut viši stepen zaštite prava porodica da znaju istinu o sudbini svojih nestalih članova, a ujedno je stvoren i djelotvorniji okvir rada te se precizno određuju nadležnosti, što je posebno značajno u odnosima sa susjednim državama. Zakon objedinjuje uređenje svih aktivnosti u procesu traženja nestalih osoba - od prijava nestanka, prikupljanja i istraživanja saznanja o prikrivenim grobnicama, ekshumacija i identifikacija, saradnje s međunarodnim organizacijama, drugim državama i udruženjima porodica, do nadležnih tijela za njegovu provedbu.
Možda i najznačajniji dio Zakona se odnosi na prekršajne odredbe za uskraćivanje informacija i dokumentacije za rješavanje slučajeva nestalih osoba, s obzirom na to da je ključni problem u procesu traženja nedostatak informacija o nestalim osobama i prikrivenim grobnicama.
2020. godine u Beogradu je održan sastanak Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za osobe nestale u Domovinskom ratu i Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije. Ocijenjeno je kako nije postignut zadovoljavajući napredak u rješavanju otvorenih pitanja te je potrebno uložiti dodatne napore s obje strane kroz konkretne mehanizme za buduću suradnju s ciljem njihova rješavanja.
Obje su se strane usaglasile kako će nastaviti poduzimati sve napore na rasvjetljavanju sudbina preostalog broja neriješenih slučajeva nestalih osoba.
Za koliko se nestalih još traga na Balkanu?
Prema podacima ICMP-a, usljed nasilja koje je pratilo raspad bivše Jugoslavije, 80 osoba je prijavljeno nestalim u Crnoj Gori. Od ovih osamdeset, 11 je identifikovano.
Što se tiče Kosova, ukupan broj nestalih procijenjen je između 4.400 i 4.500 osoba. Još uvijek se traga za otprilike 1.700 osoba.
Zbirni podaci pokazuju da je na području cijele regije identifikovano više od 70 odsto od ukupno 40.000 osoba koje su prijavljene kao nestale na kraju oružanih sukoba 90-ih godina. Još se traga za oko 11.000.
U julu 2018. godine u Londonu, čelnici zemalja regije Zapadnog Balkana i država članica EU koje sudjeluju u Berlinskom procesu potpisale su Zajedničku deklaraciju, koja, između ostalog, ponavlja njihovu predanost naporima da se pronađu i identifikuju osobe koje se vode kao nestale u sukobima u bivšoj Jugoslaviji. U novembru 2018, u sjedištu ICMP -a u Hagu, predstavnici Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Crne Gore i Srbije potpisali su Okvirni plan kojim su se formalno obavezali da će zajedno raditi kao regionalna Grupa za nestale osobe.
