Woskov je napomenuo da su, u poređenju s nuklearnim i fuzijskim radovima, elektrane koje se planiraju izgraditi sigurnije u svakom pogledu, tako da se mogu uspostaviti čak i u regijama s velikom populacijom.      Foto: AA

Geotermalna energija, koja se zasniva na principu pretvaranja podzemne tople vode u električnu energiju pomoću parnih turbina, važna je u borbi protiv klimatske krize, jer je obnovljiva i čista energija.

Studije u ovoj oblasti dobile su zamah nakon što se shvatilo da se tehnološki razvoj u studijama fuzijske energije može primijeniti u dubokim geotermalnim studijama.

Odgovarajući na pitanja dopisnika AA o predmetnim studijama, Woskov je, u vezi s razlikom između dubokih studija geotermalne energije i trenutnih studija geotermalne energije, rekao:

“Što dublje idete, više visokih temperatura možete dobiti iz zemlje. Stoga, temperature i gustine energije su veće. Što dublje idete, to više energije dobijate. Iako je to trenutno skupo, naš prvi cilj je da idemo 10-12 kilometara duboko, a naš konačni cilj je da izbušimo najdublju bušotinu na svijetu odlaskom na dubinu od 20 kilometara uz niske troškove.“

Navodeći da se dugi niz godina bavi studijama fuzije i izvodi razne eksperimente kako bi shvatio je li moguće prenijeti razvoje u ovoj oblasti na geotermalne studije, Woskov je nastavio:

“Razvili smo veoma moćne tehnologije za paljenje u fuzijskoj energiji. U to vrijeme sam razmišljao o mogućnosti topljenja stijena ovom tehnologijom. Prije oko 14 godina proveo sam studiju koristeći žirotrone (uređaj koji može da emituje visoku energiju elektromagnetnih talasa) koje koristimo u studijama fuzije. Tako smo, topljenjem i isparavanjem kamena, otkrili da je to ekonomičnije od mljevenja i lomljenja.“

“Fuzijska tehnologija još nije spremna, ali možemo ostvariti duboku geotermalnu energiju“

Ističući da je interesovanje za duboku geotermalnu energiju poraslo kako su studije napredovale, Woskov je rekao:

“Radili smo na ovome dugi niz godina. Danas postoje inicijative u SAD-u koje razmišljaju kako da to komercijalizuju. Vidimo interes privatnog sektora, Ministarstvo energetike SAD-a nas podržava. Uradili smo opsežne eksperimente i žirotronsko bušenje. Nadamo se da će to biti implementirano.”

Naglašavajući da se ova vrsta bušenja potpuno razlikuje od primjene mehaničkog bušenja, Woskov je rekao:

“Glavni razlog za to je taj što kako idemo dublje, proces postaje sve teži s porastom temperature i pritiska. Alati za bušenje ne mogu raditi efikasno u ovom trenutku. Uz moj prijedlog, eliminacijom svih mehaničkih alata i slanjem snopa mikrotalasne energije veoma visoke frekvencije imamo energiju da isparimo stijenu. Ovom studijom smo pokazali da ako to uradimo, implementacija neće biti skupa kao normalno bušenje. Prvo smo napravili mali prototip ovoga u našoj laboratoriji. Zatim ćemo uraditi praktični eksperiment u našem pilot bunaru. Nadam se da će se, ako uspijemo, mnoge stvari spojiti vrlo brzo. Zapravo, možemo ostvariti duboku geotermalnu energiju iako tehnologija fuzije još uvijek nije spremna.“

Cilj je ponovno pokretanje napuštenih termoelektrana na ugalj s geotermalnom energijom

Navodeći da se nadaju da će prvu bušotinu izbušiti 2026. godine s kompanijom Quaise Energy, koja je osnovana inicijativom MIT-a, Woskov je rekao da kompanija ima za cilj da ovu vrstu energije komercijalizuje nakon 5 godina. Također, proces će napredovati vrlo brzo ukoliko se riješe tehnički problemi, tako da bušotinu dugu 10 kilometara mogu izbušiti za 22 dana.

Objašnjavajući da napuštenu elektranu na ugalj planiraju koristiti za duboke geotermalne primjene, Woskov je istakao da će se u ovim elektranama ostvariti potpuno čista proizvodnja i da elektrane koje rade 24 sata dnevno 7 dana u sedmici neće emitovati ugljik.

Dotičući se sigurnosnog aspekta ovih elektrana, Woskov je napomenuo da su, u poređenju s nuklearnim i fuzijskim radovima, elektrane koje se planiraju izgraditi sigurnije u svakom pogledu, tako da se mogu uspostaviti čak i u regijama s velikom populacijom.

Ističući da je proizvodnja duboke geotermalne energije održiva, Woskov je rekao:

“Nema tragova ugljika. U procesu se koriste različite tekućine, prvenstveno voda, ali se ne koristi proizvod koji će uzrokovati ugljikov otisak. Samo prljava voda izlazi tokom bušenja. Ima ovakvih sitnica, ali u poređenju s fosilnim gorivima, mislim da to neće biti veliki problem.“

Navodeći da ima još mnogo pitanja o dubokom bušenju na koja treba odgovoriti, te da okruženje 10 kilometara ispod zemlje još nije u potpunosti istraženo, Woskov je rekao da su mnoge zemlje poslale zahtjeve za bušenje bušotina na njihovom tlu.

Woskov, koji je također procijenio zabrinutost vezanu za to hoće li iskopavanja na dubini izazvati zemljotres ili ne, rekao je:

“Ako možemo duboko bušiti, iskopavat ćemo daleko od mogućih linija rasjeda. Po mom mišljenju, geotermalne studije na dubini utječu manje na zemljotrese od geotermalnih studija koja se obavljaju na površini.“

TRT Balkan / agencije