1993. godine CERN pušta web-sotfver u javnost, što je prouzrokovalo procvat samog weba.     Foto: Pixabay

Za svima dobro poznatu skraćenicu www, a koja označava World Wide Web, prevedena kao „svjetska mreža“, prvi put se čulo 1989. godine zahvaljujući britanskom naučniku Tim Bernersu-Leeu koji je, kombiniranjem različitih tehnika, osmislio sistem koji nam danas omogućava linkovanje, pregledanje i sortiranje informacija.

Osnovnu sastavnicu weba čini web stranica - nešto bez čega današnji internet ne bi bio to što jeste. Web-stranica je dokument pogodan za World Wide Web i internetski preglednik.

Ona je zapravo ono što se prikazuje na ekranima, ali termin označava i datoteku, često napisanu HTML kodom ili sličnim jezikom, čija je glavna funkcija obezbijediti hypertext koji će navigirati prema ostalim web-stranicama preko linkova.

Ekspanzija web-stranica

1990. godine svijet se upoznao s prvom web-stranicom. Nakon nešto manje od tri godine, 1993, postojale su 632 web-stranice, godinu poslije bilo ih je više od 10.000, da bi 1995. godine taj broj dostigao cifru od preko 100.000.

Šireći se zavidnom brzinom, došlo se do toga da danas, tri decenije poslije, u svijetu postoji više od 1,7 milijardi web-stranica, od čega se samo jedan dio njih aktivno održavano i posjećeno.

Zanimljiva je činjenica da se, prema podacima kojima raspolaže Forbes, svake tri sekunde u svijetu napravi nova web-stranica, a blizu 252.000 njih dnevno.

A, koliki je njihov značaj govori i podatak da blizu 73 posto firmi u svijetu posjeduje svoju web-stranicu, putem koje predstavlja svoje djelovanje, misije, vizije, uposlenike itd.

Svijet nezamisliv bez World Wide Weba: Šta je zapravo to?

Iako World Wide Web mnogi poistovjećuju s internetom, pa se nerijetko misli da su ova dva pojma sinonimi, to nije slučaj.

Web je zapravo jedan dio interneta i predstavlja uslugu kojom se ostvaruje razmjena podataka preko njega. Web je prvobitno zamišljen i razvijen da zadovolji potražnju za automatizovanom razmjenom informacija između naučnika na univerzitetima i institutima širom svijeta.

„Većina tehnologije uključene u web, kao što je hipertekst, kao što je internet, tekstualni objekti s više fontova, svi su već bili dizajnirani. Samo sam ih morao spojiti. Bio je to korak generalizacije, odlaska na viši nivo apstrakcije, razmišljanja o svim dokumentacionim sistemima koji postoje kao da su možda dio većeg imaginarnog sistema dokumentacije“, kazao je jednom prilikom Berners-Lee osvrćući se na ovo historijsko dostignuće.

Godinu kasnije, Berners-Lee objavljuje prvu web-stranicu putem koje je objasnio da je www, „hipermedijska inicijativa za pronalaženje informacija, kojoj je cilj omogućavanje univerzalnog pristupa informacijama i dokumentima“.

1993. godine CERN pušta web-sotfver u javnost, što je prouzrokovalo procvat samog weba. Prvobitno se CERN odricao svih prava intelektualnog vlasništva, te je svakome bilo omogućeno da ga koristi, umnožava, modificira i redistribuira.

Međutim, 1994. godine, sljedeća verzija softvera je objavljena pod licencom otvorenog koda, što je značilo da je CERN zadržao autorska prava, ali svako ko je želio, mogao je slobodno koristiti i modificirati web.

Postavljanjem softvera u javnost došlo se do toga da World Wide Web postane gigant kakav je danas. No, upravo je inicijativa CERN-a – besplatnost i dostupnost svima, ono po čemu je CERN i poznat – otvorena saradnja za dobrobit društva.

Kako je WWW promijenio svijet?

Svjetska mreža učinila je internet dostupnim svima, a ne samo naučnicima.

Ljudi su pronašli jednostavan način da pristupe informacijama, da ih dijele, ali i da međusobno komuniciraju. Zahvaljujući tome, došlo je i do razmjene mnogih ideja, ali i do novih otkrića i saznanja.

Web je transformirao mnoge segmente naših života. Brojne konvencionalne stvari su umnogome izmijenjene, kao naprimjer odlazak u kupovinu.

Prema pokazateljima, svaka peta kupovina danas se odvija online, a velike su šanse da će se procenat online kupaca nastaviti povećavati.

Istovremeno, web je utjecao i na socijalizaciju i na poslovanje, omogućivši uspon društvenih mreža.

Pa, iako se navedeni primjeri mogu posmatrati kroz pozitivnu prizmu, postoje i oni negativni, za čije širenje je web također zaslužan, poput rasprostranjenosti lažnih vijesti i negativne propagande, upitne sigurnosti korisnika itd.

No, kako god bilo, i s pozitivnim i s negativnim stranama weba valja se svakodnevno nositi jer je život, htjeli mi to priznati ili ne, danas bez njega nezamisliv.

TRT Balkan