Diskriminacija zbog hidžaba u Holandiji i Njemačkoj

Snažni dokazi diskriminacije za radno mjesto prema muslimankama koje nose hidžab u Holandiji i Njemačkoj objavljeni su u akademskom članku objavljenom u časopisu "European Sociological Review".
Diskriminacija se generalno dešavala kada je posao zahtijevao direktne kontakte s klijentima i kupcima, pokazao je opsežni eksperiment na terenu.
Istraživači su također otkrili da su žene pod hidžabom u Španiji bile manje diskriminisane u poređenju s Holandijom i Njemačkom.
Troje istraživača, Marina Fernandez-Reino, Valentina Di Stasio i Susanne Veit, analiziralo je da li su poslodavci diskriminisali sve muslimanske kandidatkinje (pokrivene ili otkrivene) ili samo one koje su se pridržavale muslimanskih vjerskih pravila kao što su nošenje hidžaba ili marame.
Odabrali su grupu kandidatkinja i za svaku podnijeli dvije prijave za posao. Jedna aplikacija je priložena s fotografijom na kojoj kandidatkinja nosi hidžab, a druga bez hidžaba. Vjerska pripadnost otkrivenih muslimanki signalizirana je kroz njihove volonterske aktivnosti u vjerskom centru.
Oglasi za posao su varirali od frizera i pomoćnika u trgovini do recepcionera i prodajnog predstavnika – zanimanja koja zahtijevaju visok stepen direktnog kontakta s kupcima. Odabrana zanimanja razlikuju se po zahtjevima u smislu obrazovanja, a kuhari, trgovci i frizeri općenito zahtijevaju niže kvalifikacije od ostalih zanimanja u sve tri države.
U Holandiji je skoro 70 posto prijava za posao koje su uključivale fotografiju otkrivene žene dobilo pozitivan poziv za poslove koji zahtijevaju visok kontakt s klijentima. Ali za zahtjeve s fotografijama žena s hidžabom pozitivna stopa je iznosila 35 posto.
“Visok nivo diskriminacije koji smo zabilježili u Holandiji, gdje je institucionalni kontekst tradicionalno bio otvoren za prilagođavanje prava vjerskih manjina, posebno je iznenađujući i ukazuje na moguće stigmatizujuće djelovanje nedavnih politika usmjerenih na kulturnu asimilaciju imigranata”, istakli su istraživači.
Terenski eksperiment u Njemačkoj dao je dosta slične rezultate. Dok je 53 posto otkrivenih muslimanki dobilo pozitivnu povratnu informaciju od poslodavaca, samo je oko 25 posto žena s hidžabom dobilo odgovore od kompanija.
U Španiji, međutim, nivo diskriminacije prema pokrivenim muslimankama nije bio statistički značajan.
Ovi rezultati su komplementarni s nekim istraživanjima koja ukazuju na to da su pokrivene muslimanke bile u nepovoljnom položaju na tržištu rada.
Istraživanje koje je provela Doris Weichselbaumer s Univerziteta Cornell pokazalo je 2019. godine da se u Njemačkoj, ne samo žene koje nose hidžab već i žene s nenjemačkim imenima koja impliciraju imigrantsko porijeklo, također suočavaju s diskriminacijom.

Stopa povratnih poziva za razgovor za posao iste kandidatkinje s njemačkim imenom i fotografijom otkrivene žene iznosila je 18,8 posto, dok je bila samo 13,5 posto kada je kandidatkinja imala tursko ime i fotografiju žene s maramom.
Kombinacija turskog imena i marame pokazala se kao najdiskriminiraniji dio među svim zahtjevima jer je njihova stopa povratnih poziva ostala na samo 4,2 posto.
U najnovijem istraživanju objavljenom u časopisu "European Sociological Review" navodi se da muslimanske kandidatkinje koje nose vjersku odjeću također mogu biti nepravedno tretirane na razgovorima za posao za poslove koji ne zahtijevaju lični kontakt s klijentima.
Istraživači su istakli da poslodavci uglavnom pokazuju averziju, odnosno gnušanje prema bilo kojoj vrsti vjerske odjeće, uključujući i onu koju nose muškarci.