Nakon što je Moskva 24. februara 2022. počela ono što je nazvala "specijalnom vojnom operacijom" protiv susjedne Ukrajine, mnoge zemlje su najavile sankcije Rusiji u pokušaju da inhibiraju njenu sposobnost da finansira ofanzivu na Kijev.
Ugledni ruski oligarsi, politički zvaničnici, finansijski, energetski i proizvodni sektor zemlje, kao i njen pristup međunarodnim tržištima - svi su bili predmet sankcija. Ali rastuće cijene izvoza energije omogućile su Rusiji da obnovi svoje finansije i spriječi nagli pad.
Dok je Evropska unija, jedan od glavnih trgovinskih partnera Rusije, uspjela smanjiti uvoz ruskog prirodnog plina za 55 posto, rast cijena plina, kao i fokusiranje na nove kupce, podstakli su ruski izvoz energije, navodi agencija Reuters.
Prema Svjetskom ekonomskom forumu, visoke cijene nafte i plina u 2022. i porast kineske i indijske kupovine nafte od Rusije, zajedno s moskovskom strategijom dedolarizacije, djelovali su kao učinkoviti amortizeri, djelimično suzbijajući efekte sankcija.
Ruska proizvodnja nafte je prošle godine porasla 2 posto na 535 miliona tona, dok je izvoz nafte porastao za 7 posto. "Osigurali smo stabilnost ekonomske situacije i zaštitili naše građane", rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin 21. februara u obraćanju naciji, dodajući da Zapad nije uspio u svom cilju "destabiliziranja ruskog društva".
Uzimajući sve u obzir, uprkos razmjerima i obimu sankcija bez presedana protiv Moskve, ruska ekonomija i dalje stoji. Ruske rezerve Prije početka rata, ukupne rezerve Rusije iznosile su blizu 630 milijardi dolara, prema podacima Svjetske banke.
Do novembra 2022. one su pale na blizu 560 milijardi dolara, što je rezultiralo gubitkom Banke Rusije otprilike 80 milijardi dolara. Uprkos sankcijama kao što su zamrzavanje međunarodnih rezervi Moskve i ruske banke koje gube pristup sistemu finansijskih transfera SWIFT, na kraju 2022. ostalo je dostupno otprilike 300 milijardi dolara ukupno.
Ove rezerve omogućuju Ruskoj centralnoj banci, koja je preuzela ulogu odbrane privrede od sankcija, da interveniše na valutnom i dužničkom tržištu i da održi neophodne uslove kako bi ruske banke nastavile s interakcijom s globalnim tržištima.
Ruska rublja i ekonomski rast
Mjesec nakon prošlogodišnjeg napada Rusije na Ukrajinu, američki predsjednik Joe Biden iznio je kaznene ekonomske troškove koje su SAD i njegovi saveznici nanijeli Rusiji. Izjavio je da je ruska rublja gotovo momentalno "pretvorena u ruševine".
Međutim, otkako je počela ofanziva, rublja se, uprkos povremenim fluktuacijama, kreće oko istog kursa od 75 po dolaru koji je zabilježen u sedmicama prije rata. To je djelimično omogućeno efikasnom upotrebom mjera kontrole kapitala od Rusije za jačanje svoje valute. I dok se ruska ekonomija smanjila za 2,2 posto 2022. godine, to je bilo daleko manje od onoga čemu su se nadali zvaničnici Bidenove administracije. U 2023. godini očekuje se čak i djelimični rast ruske ekonomije, prema procjenama MMF-a. Svjetska banka također tvrdi da će ruska ekonomija ove godine rasti zbog rasta potrošnje i oporavka izvoza kako Rusija preusmjerava svoje trgovinske veze.
Šta je sljedeće?
Obilježavajući prvu godišnjicu ruskog napada na Ukrajinu prošle sedmice, Sjedinjene Američke Države su najavile novu rundu ekspanzivnih sankcija Moskvi i njenim saveznicima. Washington je također rekao da će osigurati još dvije milijarde dolara vrijednog oružja za Kijev dok se priprema za proljetnu ofanzivu. I uprkos uzastopnim talasima štetnih zapadnih sankcija, Rusija i dalje ima sredstava za finansiranje svoje kampanje i ne nazire se jasan kraj sukobu u Ukrajini.
