Anders Breivik na saslušanju po osnovu zahtjeva za prijevremeno puštanje na slobodu u januaru 2022.     Foto: Reuters

Breivik je 22. jula 2011. godine, nakon što je detonirao automobil napunjen eksplozivom parkiran ispred zgrada ministarstava u Oslu, prešao na otok Utoya i nasumice otvorio vatru na ljetni kamp Laburističke stranke.

U bombaškom napadu u Oslu poginulo je 8, a na otoku Utoya 69 ljudi, dok je ukupno povrijeđeno 319 osoba.

Breivik, koji je uhapšen na mjestu napada, osuđen je na 21 godinu zatvora, što je najduža zatvorska kazna otkako je u toj državi ukinuta smrtna kazna, a još postoji mogućnost zamjene ove kazne u doživotni zatvor.

"Norveški ubica" je tvrdio da je teroristički čin bio neophodan da bi se njegova zemlja "zaštitila od muslimana".

Život iza rešetaka

Breivik, koji je 2015. prijetio štrajkom glađu žaleći se na uvjete u zatvoru, 2016. je podnio i tužbu protiv norveške države, tvrdeći da je prekršila dvije odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Istaknuvši nacistički pozdrav nakon što su mu skinute lisice u dvorani u kojoj je održano ročište, Breivik je rekao da su zatvorski uvjeti "mučenje", navodeći kako je držanje u izolaciji od vanjskog svijeta kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Prema službenom sporazumu o standardima i praksi, Breivikovi zatvorski uvjeti bili su "dobri unutar dopuštenih granica", istaknuto je u saopćenju Ureda državnog tužioca.

U junu 2018. Breivik se obratio Evropskom sudu za ljudska prava (ECHR), navodeći da uvjeti pritvora krše njegova ljudska prava. Međutim, sud je odbacio zahtjev teroriste.

U priopćenju suda navedeno je da Breivikovi uvjeti pritvora nisu prekršili nijedan član Evropske konvencije o ljudskim pravima iz 1950. Stoga je odlučeno da nema potrebe za podizanjem tužbe.

Tokom boravka u zatvoru, Breivik je završio srednjoškolsko obrazovanje u Poslovnoj školi u Oslu koje je prekinuo 1998. godine te dobio diplomu, potom je upisao političke nauke na Univerzitetu u Oslu i započeo fakultetsko obrazovanje.

Nemogućnost sprečavanja Breivikovih terorističkih akcija, koji je u napadima na Oslo i otok Utoya 22. jula 2011. ubio 77 ljudi, stručnjaci pripisuju i tome što se norveška policija uglavnom fokusirala samo na napade muslimana.

TRT Balkan / agencije