Za muslimane koji praktikuju ili ne praktikuju vjeru, iskazivanje dubokog divljenja i odanosti Kur’anu ima najveći značaj.      Foto: Getty Images

Oni koji udjeljuju na Allahovom putu, i kada su u obilju i kada su u oskudici, koji obuzdavaju srdžbu i koji praštaju drugima. A Allah voli dobročinitelje.

Kur'an, sura Ali Imran, 134. ajet

Za muslimane koji praktikuju ili ne praktikuju vjeru, iskazivanje dubokog divljenja i odanosti Kur’anu ima najveći značaj. A počinje upravo od mjesta na kojem se sveti tekst nalazi u svakom domaćinstvu – uvijek na najvišim policama, iznad svih ostalih knjiga. U mnogim porodicama sveta knjiga se nalazi umotana u prekrasan izvezeni materijal ili svilenu tkaninu.

Prije dodirivanja ili čitanja svete knjige jednako je važan ritual pranja ruku, lica i stopala po islamskim propisima.

Kada vide pocijepanu stranicu Kur'ana kako leži na zemlji, vjernici je ili zakopaju ili odlože negdje izvan dohvata ljudi i životinja.

Kada neko recituje (uči) svete odlomke, od sljedbenika posljednje abrahamske vjere se očekuje da se suzdrže od bilo kakvih zvukova koji bi ga ometali.

Dakle, Kur'an naređuje muslimanima da se ponašaju na ovaj način, i muslimani iz svih društvenih slojeva, bez obzira na to koliko su dobro upućeni u svetu knjigu, trude se ostati mirni sve dok čitalac ne završi.

Stoga je svaki napad na Kur'an sličan ubodu nožem u dušu muslimana. Ali budući da lideri zapadnih demokratija često imaju tendenciju da banaliziraju takva podla djela, s najnovijim činom spaljivanja Kur'ana koji se dogodio u Švedskoj i Nizozemskoj, mnogi muslimani se bore sa sobom da prihvate takve provokacije.

Evo što Kur’an kaže o postupanju s ljudima punim mržnje poput Rasmusa Paludana, vođe danske krajnje desničarske stranke Čvrsti kurs (Stram Kurs), koji je 21. januara spalio primjerak Kur’ana u Švedskoj pod policijskom zaštitom.

U razgovoru za TRT World, Nurullah Denizer, asistent profesora tefsira na Univerzitetu Usak, rekao je da za svaku religiju svete vrijednosti imaju suštinsku i nezamjenjivu poziciju u životima ljudi.

“Iz tog razloga je normalno reagovati protiv ljudi koji ne poštuju i napadaju vjerske vrijednosti. Ali ono što je važno u ovom trenutku jesu oblik i granice reakcije. Kur'anski ajet (stih), 'i ne vrijeđajte one kojima se oni mimo Allah klanjaju, da ne bi i oni nepravedno i ne misleći šta govore Allaha vrijeđali. Kao i ovima, tako smo svakom narodu lijepim postupke njihove predstavljali. Oni će se, na kraju, Gospodaru svome vratiti, pa će ih On o onome što su radili obavijestiti’, upućuje vjernike kakva bi njihova reakcija trebala biti”, rekao je Denizer.

“Primarna poruka data u navedenom ajetu je da ljudi ne bi trebali vrijeđati svete vrijednosti drugih. Međutim, ajet opisuje reakciju adresata kao 'neuku' i 'transcendentnu' u slučaju takve situacije. Može se shvatiti da to ukazuje na to da se za one koji vrijeđaju svete vrijednosti ne treba naći razumijevanje, ali da treba pokušati razumjeti situaciju u kojoj se nalaze.”

U Kur'anu još nekoliko drugih ajeta govori o borbi protiv ljudi punih mržnje koji napadaju islam i njegove sljedbenike.

U ajetu 3:134, Kur'an definira dobre muslimane kao “one koji obuzdavaju svoju srdžbu i koji praštaju ljudima”.

Mnogi vjerski učenjaci, međutim, tvrde da bi Kur'an i učenja poslanika Muhammeda mogli oblikovati njihov odgovor u vremenima suočavanja s događajima poput spaljivanja Kur'ana i drugih napada na njihovu vjeru.

Kur'an jasno naređuje muslimanima da se drže dalje od onih koji se rugaju muslimanima ili islamu. U nekim ajetima postoji i strogo upozorenje.

Naprimjer, uzmimo ajete 6:68-69:

Kada vidiš one koji se riječima Našim rugaju, nek si daleko od njih sve dok na drugi razgovor ne pređu. A ako te šejtan (zlo) navede da zaboraviš, onda ne sjedi više s nevjernicima kad se opomene sjetiš.

Kur'an, sura Al-An'am, 68. ajet

Jer oni koji se boje Allaha neće za njih račun polagati, ali su dužni opominjati ne bi li se okanili.

Kur'an, sura Al-An'am, 69. ajet

“A robovi Milostivoga su oni koji po Zemlji mirno hodaju, a kada ih bestidnici oslove, odgovaraju: ‘Mir vama!’” (ajet 25:63)

„Dobro i zlo nisu isti! Zlo dobrim uzvrati, pa će ti neprijatelj tvoj odjednom prisni prijatelj postati.”

Mustafa Ozel, profesor tefsira na Univerzitetu Fatih Sultan Mehmet Vakif u Istanbulu, za TRT World kaže da nereligioznost oduzima ljudima zdrav razum, što može dovesti do haosa u društvu.

"Svako društvo i svaka religija imaju duhovne i svete vrijednosti. Možda nemate pozitivan odnos ni prema jednom društvu ili religiji. Međutim, to ne dozvoljava nikome da vrijeđa svoje sagovornike. Prije svega, treba imati na umu da religije igraju pozitivnu ulogu u društvu i ljudskim odnosima. Osim toga, ne treba zaboraviti da su najosjetljivija pitanja ljudi i društava njihova vjera i duhovne vrijednosti", rekao je Ozel.

“Odbacivanje i suprotstavljanje religiji razlikuje se od vrijeđanja te religije, ponižavanja njenih koncepata, simbola i izvora, u pokušaju da ih se učini bezvrijednim. Ljudi zdravog razuma nikada ne vrijeđaju ničije svete vrijednosti. Takav pogrešan stav i ponašanje dovodi do neprijateljstva, mržnje i nasilja.”

Život poslanika Muhammeda je još jedna oblast iz koje muslimani mogu naučiti kako odgovoriti na mržnju, rekao je Ozel.

Jedna od Poslanikovih najčešće dijeljenih anegdota uključuje stariju ženu koja je, iz mržnje prema Poslaniku, bacala smeće na njega kad god bi prošao pored njene kuće.

Kada je Poslanik jednog dana primijetio da mu se nije bacalo smeće na put, raspitao se o ženi i saznao da je bolesna. Otišao ju je vidjeti i ponudio joj pomoć. Žena je bila postiđena zbog svojih ranijih postupaka. Poslanik joj je odmah oprostio.

Još jedan muslimanski primjer prevladavanja dobra nad zlom ponovo uključuje poslanika Muhammeda.

Prema raznim hadisima (Poslanikovim riječima i sačuvanim predajama drugih o njegovom životu), muslimanska pobjeda u Meki dokazuje kako se Muhammed suzdržao od osvete svojim rođacima, koji su mučili njega i njegove prijatelje sve dok nisu bili prisiljeni potražiti utočište u Medini.

Nakon što je porazio svoje neprijatelje, uglavnom članove moćnog vladajućeg plemena zvanog Kurejš, Poslanik je ušao u Meku i upitao ih: "Kurejšije, šta mislite – kako bih vam trebao uzvratiti?" Oni su rekli: "Milost, Allahov Poslaniče, od tebe ne očekujemo ništa osim dobrog.”

“Govorim vam istim riječima kojima je Jusuf govorio svojoj braći. Danas vam nema prijekora; Idite svojim putem, slobodni ste”, odgovorio je Poslanik.

TRT World