Električni automobili u Bosni i Hercegovini pojavili su se 2017. godine. Te godine u BiH ih je uvezeno deset, dok hibride, vozila na dizel električni pogon ili benzin električni pogon Uprava za indirektno oporezivanje BiH u toj godini nije ni zabilježila.
S godinama je električnim automobilima počela rasti popularnost u Bosni i Hercegovini, a samim tim i potražnja i uvoz.
Anela Karahasan, viša stručna saradnica za industriju i usluge Privredne komore Federacije BiH kaže da sam podatak da je BiH na kraju 2021. godine na svom teritoriju imala 133 električna vozila, govori o njihovoj zastupljenosti u zemlji.
“Naravno, to nije veliki broj kada poredimo sa zemljama Evropske unije, ali moramo reći da je zasigurno BiH na tom putu znatnog porasta interesa za električnim vozilima. Podaci su, nažalost, trenutno takvi, ali nadamo se da će, uz mjere koje su bile u prošloj 2022. a i ovoj godini, doći do znatnog porasta”, navodi Karahasan za TRT Balkan.
Već u 2022. godini, zahvaljujući mjerama subvencije i ukidanju carina na uvoz električnih vozila, broj hibridnih i električnih automobila je porastao za pedeset posto. Riječ je o odluci Vijeća ministara BiH o smanjenju carinske stope za uvoz hibridnih vozila sa 15 na pet posto, te električnih vozila sa 5 na nula posto. Te olakšice su bile na snazi do kraja 2022. godine.
U suradnji sa Privrednom komorom Federacije BiH, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije iz budžeta je obezbijedilo milion konvertibilnih maraka poticaja na kupovinu novih električnih i hibridnih automobila.
Armin Hodžić, direktor sektora energetike u Privrednoj komori FBiH, za TRT Balkan ističe da se ta mjera subvencije odnosila na učešće u nabavci novih električnih vozila u iznosu 10.000 KM i novih hibridnih vozila u iznosu 5.000 KM.
Prema podacima Agencije za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH, u 2021. godini broj registriranih vozila na električni i hibridni pogon bio je 1.586, a u 2022. godini brojka je povećana na 2.368.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u protekloj godini uvezeno je 69 električnih automobila te 610 hibrida. Godinu ranije uvezeno je 50 električnih automobila i 359 automobila na hibridni pogon.
“Udruženje za elektromobilnost koje je osnovano 2019. godine i Udruženje ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima FBiH iskazali su interes za uvoz električnih vozila i samim tim smo se počeli susretati sa izazovima od samog uvoza i nekih drugih problematika koje smo do sada polako prevazišli”, navodi Karahasan.
Ova udruženja, kako navodi sagovornica, bili su inicijatori mjera usvojenih u Vijeću ministara BiH, koje su utjecale na povećan uvoz. Produženje inicijative udruženja očekuju i u 2023. godini.
2016. i 2017. nije bilo moguće registrovati električno vozilo u BiH
Direktor sektora energetike u Privrednoj komori FBiH kaže da su se prvi problemi s kojim se BiH suočila kada su u pitanju električna vozila pojavili 2017. godine, kada je počeo njihov uvoz, odnosno registracija električnih vozila.
“Kada nismo imali ni zakonodavstvo, nismo imali apsolutno propisane procedure i pravilnike kako da se registruje električno vozilo”, navodi Hodžić za TRT Balkan.
On objašnjava da je po osnivanju Udruženja za elektromobilnost, domen elektromobilnosti bio naučna fantastika u BiH i dodao da su na samom početku detektovana četiri problema za nabavku ovih vozila.
“Jedan od tih problema su bile subvencije za nabavku električnih vozila, zatim izgradnja infrastrukture, odnosno punionica, podizanje svijesti o elektrifikaciji transporta, odnosno mogućnosti Elektroprivrede u izgradnji kapaciteta za napajanje punionica, te nepostojanje zakonodavstva koje bi detaljnije riješilo ove probleme.”
Hodžić dodaje da tri zakona, kojima se poprilično rješavaju ovi problemi, čekaju na usvajanje u Parlamentu Federacije BiH.
Potreba za brzim, DC punionicama
Hodžić tvrdi da, “koliko god se činilo da na teritoriji ima mali broj punionica, BiH ima dovoljno punionica već sada, istini za volju, sporih punionica koje mogu poslužiti za punjenje ovih vozila, kako bi se bezbijedno moglo proći kroz BiH. Oko 80 posto njih je u privatnom vlasništvu, te 20 posto javnih, u čemu je ponajviše odmakla Elektroprivreda, koja nastoji u narednom periodu da razvije određeni broj punionica”.
“Udruženje je izradilo mapu punionica, chargerbih.ba. Svakim danom taj broj je sve veći. Možemo reći, prema našim podacima, da ima oko 200 punionica. Nažalost, od toga svega nekih deset punionica je brzog karaktera, takozvanih DC punionica”, ističe Karahasan.
Viša stručna saradnica za industriju i usluge PKFBiH dodaje da je jedan od velikih problema za izgradnju infrastrukture ishodovanje građevinske dozvole koja zahtijeva veliki broj administracije.
Punionica se, prema trenutnom zakonu u BiH, posmatra kao objekat kompleksnog tipa.
“Recimo, Republika Hrvatska, naše susjedstvo je riješilo to na jedan vrlo jednostavan način, gdje su punionicu klasificirali, odnosno definisali kao objekt demontažnog tipa za koje nije potrebno izdavanje građevinske dozvole. Ukoliko u BiH, prema svim pravilima, pokušate izgraditi DC (brzu) punionicu, bit ćete suočeni sa potrebom za ishodovanje više od 50 dokumenata raznoraznih nivoa i ministarstava. Nažalost, to sve otežava i usporava proceduru”, kaže Hodžić i dodaje da bi proces izgradnje i obogaćenja bio ubrzan ukoliko BiH u zakonu definiše punionicu po uzoru na Hrvatsku.
Elektrifikacija saobraćaja šansa za firme u BiH
Strane i domaće firme u sklopu automobilske industrije u BiH, koje se većinom bave proizvodnjom dijelova za automobile, prepoznale su elektrifikaciju kao šansu i “odlučno su krenule u tom smjeru” govori Hodžić, koji također vodi i grupaciju automobilske industrije u BiH.
“Kada govorimo o elektromobilnosti, ne smijemo se samo bazirati na električna vozila. To su i kompanije koje proizvode dijelove za električna vozila, sve druge dodatne industrije koje opslužuju ta električna vozila. Već u BiH imate firme koje proizvode električne dijelove za motore električnih vozila. Imate firme koje već proizvode mala dostavna vozila na električni pogon te kompanije koje rade segmente za dijelove kućišta baterija”, nabraja Hodžić, naglašavajući da je to čitav novi smjer u industriji.
Električno vozilo se sastoji od šest, osam, deset hiljada dijelova, a neko sve te dijelove mora proizvesti.
Hodžić savjetuje kompanijama koje se bave proizvodnjom autodijelova da prepoznaju priliku i pozicioniraju se na novom tržištu kako bi se uhvatili u korak s razvojem elektromobilnosti. On dodaje da se u koštac s elektromobilnošću mogu uhvatiti i kompanije koje proizvode električnu energiju.
“Puno je tu modela koje treba posmatrati puno šire od električnog vozila. Kome god spomenete elektromobilnost, prva asocijacija je električno vozilo. Uz elektirifikaciju, odnosno uz elektromobilnost čitava BiH, ne samo glavna industrija, već sve ostale industrije imaju šansu za razvoj, pogotovo jer je elektromobilnost u ovoj državi na samom početku. Tako da kompanije trebaju to prepoznati i koristiti kao šansu da se strateški pozicioniraju.”
Iskoristiti efekat nearshoringa
Bankari i ekonomisti od krize uzrokovane koronavirusom, a sada i ratom u Ukrajini, govore o Bosni i Hercegovini kao atraktivnoj destinaciji za nearshoring, odnosno destinaciji gdje bi strane firme prebacivale svoju proizvodnju.
Tu priliku vidi i Hodžić u okviru autoindustrije za električna vozila.
“Kompanije koje su imale dobavljače daleko od sebe pokušavaju da nađu adekvatne dobavljače što bliže sebi zbog lanaca opskrbe, sigurnosti u dostavi, lakšeg pronalaska alternativnih puteva dobavljanja, a dodatni razlog zbog kojeg BiH mora prepoznati svoju šansu i adekvatno odgovoriti na ove poslovne prilike je poskupljenje cijene transporta”, zaključuje Hodžić.
Takvo nešto može dovesti do ekonomskog napretka i eventualno djelovati na zaustavljanje odliva stručnog, mladog i sposobnog kadra izvan BiH.
Također postoje i neekonomski, klimatski aspekti i benefiti elektrifikacije saobraćaja po planetu. Da bi BiH bila u korak s Evropskom unijom koja do 2050. godine želi postati klimatski neutralna, neophodna je elektrifikacija saobraćaja u Bosni i Hercegovini.
