Kinezi su 2023. godine kupili 630 tona zlata, dok je indijska potrošnja iznosila nešto više od 562 tone.    Foto: AA

Cijene zlata dostigle su najviši nivo u historiji jer su tržišta širom svijeta ojačala u iščekivanju da će Centralna banka SAD-a smanjiti referentnu kamatnu stopu u junu.

Stopa zlata na tržištu prešla je 2.300 dolara po unci 3. aprila prije nego što je malo pala u prvim satima trgovanja u četvrtak.

To bi značilo loše vijesti za najveće svjetske potrošače zlata, Kinu i Indiju – drugu i petu po veličini svjetsku ekonomiju – koje pokreću globalnu potražnju za žutim metalom.

Kinezi su 2023. kupili 630 tona zlata, dok je potrošnja Indije iznosila nešto više od 562 tone.

Zlato je sastavni dio vjenčanja na indijskom potkontinentu, gdje je ljetna sezona vjenčanja u punom jeku.

Cijena zlata obično ima negativnu korelaciju s „realnom“ kamatnom stopom, koja je nominalna kamatna stopa umanjena za inflaciju. Kada su realne kamatne stope niske, druge klase imovine postaju manje atraktivne od zlata.

Troškovi zaduživanja su brzo porasli u Sjedinjenim Američkim Državama u posljednjih nekoliko godina dok su Federalne rezerve pokušavale da se izbore s inflacijom, koja je porasla na 40-godišnji maksimum.

Međutim, ključna kamatna stopa se drži u rasponu od 5,25 posto i 5,5 posto već gotovo godinu – nešto što analitičari očekuju da će se promijeniti u junu. “Američke Federalne rezerve će vjerovatno smanjiti kamatne stope ove godine”, rekao je 3. aprila predsjednik Jerome Powell.

Cijena zlata je porasla za gotovo 26 posto od najniže vrijednosti 1.820 dolara po unci 5. oktobra 2023.

Prema Joni Teves, analitičarki za plemenite metale u kompaniji za finansijske usluge UBS, očekivanje pada realnih kamatnih stopa je „važan pokretač” za “bikovske” izglede za zlato.

"Sve dok Fed ostane pritajen, postoji rizik od još većeg pada realnih stopa ako inflacija iznenadi na gore", rekla je.

J.P. Morgan Research je 3. aprila rekao investitorima da ostaje strukturno “bikovski“ po pitanju plemenitog metala tokom naredne godine.

"To je zato što investitori sve više traže sigurnu imovinu u pozadini ekonomske i geopolitičke neizvjesnosti", rekao je Gregory Shearer, šef strategije baznih i plemenitih metala u J.P. Morganu.

On je rekao da će očekivanja smanjenja stope od Federalnih rezervi biti pojačana kontinuiranim smanjenjem inflacije i podataka o radnim mjestima tokom narednih mjeseci.

Zauzvrat, to će pokrenuti sljedeći val priliva iz diskrecionih fondova i fondova kojima se trguje na berzi, što će dodatno povećati cijene zlata.

Drugi razlog “bikovskog” trenda cijena zlata je rastuća neizvjesnost na geopolitičkom frontu.

Brutalni rat Izraela protiv Gaze sada se širi na širi Bliski istok. To je natjeralo investitore da svoje bogatstvo čuvaju u sigurnim utočištima poput zlata, koje je hiljadama godina zadržalo svoj status skladišta vrijednosti kroz ratove i ekonomsko uništavanje.

Još jedan ključni razlog za rast cijena zlata je “proždrljiva potražnja” za zlatom od centralnih banaka širom svijeta.

Podaci Svjetskog savjeta za zlato pokazuju da je Narodna banka Kine (PBoC) kupila 225 tona zlata 2023. godine, čime su njene zlatne rezerve dostigle 2.235 tona.

Analitičari veliku kinesku kupovinu zlata pripisuju povećanoj ekonomskoj i finansijskoj neizvjesnosti te geopolitičkim napetostima.

„U principu je moguće da bi Kina posebno htjela smanjiti svoje oslanjanje na rezerve denominirane u dolarima, s obzirom na povećanje napetosti sa Sjedinjenim Državama“, rekao je Louis Kuijs, glavni ekonomista za Aziju i Pacifik u S&P Global Ratings, za TRT World u nedavnom intervjuu.

Centralne banke obično radije drže najveći dio svojih deviznih rezervi u američkoj valuti jer je najlikvidnija i ima podršku američke vlade.

Ali masovna kupovina Centralne banke Kine ukazuje na mogućnost da se ekonomska sila polako udaljava od rezervi denominiranih u dolarima.

Uostalom, držanje cjelokupnih deviznih rezervi u američkim dolarima može učiniti zemlju ranjivom na SAD. Primjer za to je Rusija, čija su rezerve centralne banke procijenjene na između 300 i 415 milijardi dolara blokirane američkim sankcijama kao odgovor na rat Moskve protiv Ukrajine.

Iako postoji veliki optimizam u pogledu nastavka rasta cijena zlata, neki analitičari upozoravaju da skok "izgleda pretjerano".

Oprezni pristup zasniva se na pretpostavci da bi Federalne rezerve mogle smanjiti kamatnu stopu sporije nego što se očekivalo ako se inflacija odmah ne smanji.

"Američka ekonomija iznenađuje svojim snažnim rezultatima, zbog čega bi prvo smanjenje kamatne stope u junu bilo manje vjerojatno i samim tim utjecalo na cijenu zlata", navodi u Financial Timesu Alexander Zumpfe, viši trgovac plemenitim metalima u rafineriji Heraeus.

TRT Balkan / agencije