Veliki benefit u popularizaciji i prihvatanju ovakvog vozila u široj zajednici je i to da je, u trenucima kada raste svijest o zaštiti okoliša, i ekološki prihvatljivo vozilo.     Foto: Getty Images

Milioni ljudi širom svijeta, u nastojanju da izbjegnu saobraćajne gužve, koriste električne romobile. Oni mijenjaju način transporta, oslobađaju parkinge i čuvaju okoliš, ali postoji i druga strana medalje – povrede i smrtni ishodi.

Finska studija je pokazala da su e-romobili najopasnije provozno sredstvo – 13 puta opasniji od bicikla i dvostruko opasniji od vožnje motocikla.

Zamišljen kao alternativa konvencionalnim prevoznim sredstvima, iako populariziran tek u prethodnih nekoliko godina, prvi patent se pojavio 1895. godine.

Prvi predak električnih romobila, najsličniji onom koji je u masovnoj upotrebi danas, pojavio se 1915. godine u New Yorku. Bio je to Autoped, romobil na motorni pogon, koji je reklamiran kao prevozno sredstvo za snažne i nezavisne žene.

Zbog praktičnosti, ubrzo je ušao u masovnu upotrebu. Kontroverza koja je pratila Autoped, a kojeg su pored poštara i policajaca počeli voziti i članovi bandi za lakši bijeg, stavila je zatišje na proizvodnju novih modela.

Prvi naredni romobil na motorni pogon Go-Ped pojavio se 1986. godine. Popularnost im je porasla 1990. godine kada je na tržište izašao Go-Ped koji je koristio litij-ionske baterije.

Gotovo stoljeće nakon prvog samovozećeg romobila, Go-Ped je 2001. godine na tržište izbacio prvi električni romobil, što nas dovodi do današnjice – masovne proizvodnje i upotrebe ovih vozila.

Statista predviđa da će globalni prihod od prodaje električnih romobila u 2023. dostići 30,98 milijardi američkih dolara, a očekuje se rast na 42,66 milijardi do 2027.

Veliki benefit u popularizaciji i prihvatanju ovakvog vozila u široj zajednici je i to da je, u trenucima kada raste svijest o zaštiti okoliša, i ekološki prihvatljivo vozilo.

Pored toga, električni romobili predstavljaju efikasno rješenje za probleme u saobraćaju i olakšavaju problem parkinga u velikim gradovima, a i povoljna su alternativa konvencionalnim prevoznim sredstvima. Dodatni benefit je što ih je lako naučiti voziti.

No iako donosi benefite za okoliš i olakšava transport, dešavaju se i nesreće, nerijetko s fatalnim ishodom.

Statista predviđa da će globalni prihod od prodaje električnih romobila u 2023. dostići 30,98 milijardi američkih dolara, a očekuje se rast na 42,66 milijardi do 2027.    Foto:  TRT Balkan

Zakonski okviri u regionu

Zakonom o sigurnosti prometa na cestama u Hrvatskoj vožnja je zabranjena mlađima od 14 godina, za nenošenje kacige kazna je 40 eura, a ista kazna je i za nošenje slušalica na oba uha.

Ljekari u zagrebačkoj Klinici za dječije bolesti kažu da 5 do 7 djece sedmično prime s povredama od vožnje električnih romobila.

U Bosni i Hercegovini državno Ministarstvo komunikacija i prometa formiralo je radnu grupu koja bi trebala razmatrati pitanje regulacije na državnom nivou, dok se u međuvremenu saobraćanje električnih skutera i romobila parcijalno pokušava regulisati na nižim nivoima.

U Federaciji BiH, Kanton Sarajevo je biciklistima i vozačima romobila zabranio kretanje po pješačkoj stazi. Kazne se kreću od 26 do 128 eura.

"Što se tiče romobila odnosno električnih balansirajućih prevoznih sredstava, dozvoljeno je da se kreću biciklističkim stazama i biciklističkim trakama, a na dijelu gdje nema tih staza i traka mogu koristiti kolovoz u širini od najviše jednog metra uz desnu ivicu kolovoza”, saopćeno je iz MUP-a Kantona Sarajevo.

Republika Srpska je zakonski regulisala ovo pitanje, a među mjerama je i ta da su lako lično električno vozilo vlasnici obavezni registrovati, a troškovi izdavanja identifikacione potvrde s karakteristikama vozila i naljepnice iznose oko 10 eura.

Moraju imati ograničivač brzine, a ako se kreću površinom za pješake, ograničenje brzine je 6 km na sat.

Vozač mora biti stariji od 14 godina, posjedovati vozačku dozvolu ili potvrdu o poznavanju propisa o sigurnosti saobraćaja kao i nositi zakopčanu zaštitnu kacigu. Također, zabranjen je prevoz drugih lica.

Dakle, ova vrsta prevoznog sredstva ima i svoje nedostatke: Pored opasnosti i nelagode za druge učesnike u saobraćaju kao i za pješake, baterija traje kraće, imaju manji domet, ne mogu se voziti po lošem vremenu.

S 38,5 miliona u 2018. broj vožnji električnih romobila skočio je na 88,5 miliona u 2019. Što predstavlja stopostotni porast za samo jednu godinu.    Foto:  TRT Balkan

Zakonski okviri u Evropi i svijetu

Procjenjuje se da će broj korisnika i korisnica električnih romobila u Evropi do 2026. godine porasti na 55 miliona, ali zakona u ovoj oblasti na nivou EU još nema. Evropska komisija tek razmatra mogućnost izrade smjernica.

Država koja je uspjela uspostaviti sistem je Norveška. U toj zemlji samo su tri kompanije zadovoljile vladine uvjete – postavljene su kamere na romobile koje prati policija, a Drover umjetna inteligencija u Oslu prati voze li se romobili u skladu s propisima.

Sistem sam može prekinuti vožnju ukoliko se romobil vozi po trotoaru ili u suprotnom smjeru. Prati se i jesu li parkirani prikladno tako što vozač fotografiše romobil na kraju vožnje, u suprotnom vozač je dužan vratiti se da promjeri romobil.

S druge strane, u Parizu je iznajmljivanje e-romobila zabranjeno zbog sve većeg broja nesreća koje su pored povreda rezultirale i pogibijom. Nedavna studija finskih naučnika pokazala je da su električni romobili trenutno najopasnije prijevozno sredstvo.

Dvogodišnja studija je pokazala da je vožnja e-romobila gotovo dvostruko opasnije nego vožnja motocikla i 13 puta opasnija od vožnje bicikla.

U periodu između 2014. i 2019. godine nesreće na električnim skuterima dovele su do 39.000 povreda u Americi. Prema istraživanju koje je proveo američki National Library of Medicine iz SAD-a, više od 79 posto povreda koje zahtijevaju medicinsku obradu nastaje zbog pada vozača s električnog skutera.

Uzrok 16 posto povreda je sudar s drugim vozilom, a manje od pet posto nalet na pješaka. Najčešće ozbiljne povrede su lomovi kostiju ekstremiteta i povrede glave koji ukupno čine oko 80 posto povreda.

Stručnjaci smatraju da je ključna edukacija vozača romobila u saobraćaju kojom se dugoročno može postići trend smanjenja saobraćajnih nesreća.

Prilika za inovacije i investiranje

Kada se zanemare benefiti i mane, tržište e-romobila postalo je i prostor za inovacije.

Tako je zagrebački startup Iddi napravio prvi hrvatski e-romobil Rolla koji je uz to i biorazgradiv. Osmočlani tim je razvio i punionicu te mobilnu aplikaciju koja je turistički vodič. Postiže brzinu od 25 km na sat, a ima domet 50 kilometara.

Vožnju rentanih e-romobila u Sarajevu je prvobitno omogućio bh. startup BeeBee uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša FBiH. Za dostavljanje nove flote romobila i popratne troškove kroz projekat Urbana električna mobilnost za pametni grad, startup je dobio sredstva u iznosu blizu 29 hiljada eura.

Pored domaćih, na tržište regiona ušle su i strane kompanije koje nastoje unaprijediti urbanu mobilnost i korisnicima olakšati putovanja na kratke udaljenosti.

TRT Balkan