Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković primio je predsjednika Vlade Republike Albanije Edija Ramu, s kojim je pričao o odnosima između dvije države, ali i incidentu na sjeveru Kosova te njegovim implikacijama na međunarodnoj razini.
Odnosi između dvije države ocijenjeni su kvalitetnim i prijateljskim.
Hrvatska pruža potporu Albaniji na njenom putu prema EU, a danas su dvojica premijera potpisali sporazum s područja socijalne politike i zdravstva.
Tema razgovora bila je i regionalna suradnja te uloga Hrvatska kao EU i NATO članice u regiji, sigurnosne i gospodarske prilike u regiji.
Predsjednik Vlade Republike Albanije Edi Rama istaknuo je kako je Hrvatska primjer uspjeha po međunarodnim integracijama.
Pozdravio je hrvatsku spremnost na investicije u Jadransko-jonski plinovod te poručio kako bi u taj zajednički energetski projekt, važan za regiju i Europu, trebalo uključiti i Crnu Goru.
Premijer Rama osudio je nedavni incident na sjeveru Kosova, u Banjskoj, u kojem je poginuo kosovski policajac te trojica napadača.
"Ubojstvo policijskog službenika Republike Kosovo od kriminalne skupine koja je do zuba bila naoružana, nosila vojne odore i ušla na teritorij Republike Kosovo i dan žalosti kojega je Beograd proglasio za članove te skupine koji su eliminirani od strane sigurnosnih snaga Kosova su neopravdani, neprihvatljivi i moraju se osuditi na svim mogućim razinama", izjavio je Rama.
Ocijenio je kako su proglašenjem dana žalosti osobe koje su sudjelovale u ubojstvu policijskog službenika Republike Kosovo, proglašene herojima od strane službenog Beograda te kako je to jednako težak čin kao i sami napad koji je pokušan na sjeveru Kosova.
Poručio je kako kretanje srpske vojske prema granici Kosova potiče daljnje tenzije, povećava podjele te onemogućuje nastavak pregovora u mirnom rješenju problema.
Premijer Rama poručio je kako bi s europske razine trebalo poduzeti određene mjere protiv Srbije.
Hrvatski premijer Andrej Plenković također je snažno osudio ubojstvo pripadnika kosovskih policijskih snaga od strane "naoružanih skupina koje su bile tako opremljene da je jasno da je to bila unaprijed planirana operacija, jer s takvom vrstom opreme i tim brojem ljudi ne ide se tamo slučajno".
"Ovakav ozbiljan incident je signal da postoje snage koje žele destabilizirati situaciju na Kosovu, odnose Srbije i Kosova te destabilizirati situaciju na prostoru jugoistoku Europe, ne možemo to ne gledati van šireg geopolitičkog konteksta u kojem živimo danas", izjavio je Plenković.
Poručio je kako podupire čvrst stav svih europskih i međunarodnih institucija u podršci Kosovu i njegovoj cjelovitosti teritorija te suzbijanju daljnje eskalacije sukoba, a što je učinjeno, smatra, pozivom da se zaustavi gomilanje srpske vojske na granici s Kosovom.
Plenković je ocijenio kako je Putinova agresija na Ukrajinu ubrzala proces europskih integracija, posebno kada je riječ o zemljama istočnog partnerstva koje su podnijele zahtjev za članstvo, dodavši kako se na Ukrajinu i Moldovu trenutačno gleda kroz isti institucionalni okvir kao i na Albaniju, Sjevernu Makedoniju te ostale zemlje zapadnog Balkana.
Podsjetio je kako je Europska komisija prije nekoliko mjeseci donijela samostalno mjere protiv Kosova te kako smatra da "ovakav potez ne može ostati bez odgovora i da je proglašavanje dana žalosti za trojicu terorista koji su ubili kosovskog policajca bio neprihvatljiv politički potez koji je gotovo identifikacija s onim što su napravili".
Plenković je poručio kako će nakon detaljnog izvješća i međunardone istrage o tome što se točno dogodilo na sjeveru Kosova slijediti potezi u smjera sankcija prema Srbiji od strane EU-a.
Premijer Rama je ocijenio kako bi Europska komisija odmah trebala jednostrano, bez suglasnosti svih članica EU-a, trebala primijeniti određene mjere protiv Srbije.
Albanija cijeni iskustva koja Hrvatska može prenijeti s područja turizma, energetike, kibernetičke sigurnosti, politike zapošljavanja te iskorištavanja europskih fondova za razvoj poljoprivrede, izjavio je Rama.
Dvojica premijera razgovarali su o unapređenju prometne povezanosti i gospodarske suradnje, s tim da je u prošloj godini trgovinska razmjena između Hrvatske i Albanije dosegla gotovo 170 milijuna eura.
