U odnosu na godinu dana ranije izvoz iz BiH u Hrvatsku je tijekom 2022. godine porastao za 36,7 posto, a najviše je isporučeno električne energije. Ukupno je iz BiH na tržište Hrvatske isporučeno 1,36 milijardi eura roba.
Istodobno je hrvatski izvoz u BiH iznosio 1,45 milijardi eura, po čemu se Hrvatska nalazi na četvrtom mjestu. U BiH se najviše izvozilo naftnih ulja i šećera.
Ispred Hrvatske su Italija, s izvozom u vrijednosti 1,81 milijardi eura, a na drugo se mjesto probila Srbija, čiji je izvoz u prošloj godini u BiH iznosio 1,56 milijuna eura.
Bosna i Hercegovina je uspjela prošle godine uravnotežiti robnu razmjenu s Hrvatskom, a pokrivenost izvoza uvozom iznosila je 94 posto. Istodobno najlošiji odnos BiH ima s Kinom.
U tu zemlju BiH je u 2022. izvezla svega 19.5 milijuna eura, a uvezla je roba u vrijednosti 1,18 milijardi eura.
24 jan. 2023
Hrvatska u 2022. prvi uvoznik roba iz BiH i četvrti izvoznik
Iz Bosne i Hercegovine je tijekom prošle godine najviše roba izvezeno u Hrvatsku, a istodobno je Hrvatska na četvrtome mjestu po izvozu u BiH, pokazali su podaci koje je u utorak objavila Agencije za statistiku BiH.
HINA
Povezane vijesti
Milanović: Naredna turistička sezona bit će lošija od ovogodišnje
“Cijeli sustav je dizajniran tako da oni koji imaju puno, najviše ili jako puno, ostanu tamo gdje jesu, a da oni koji su ispod, otprilike ostanu tu gdje im je mjesto. Tu je naša mala Hrvatska”, rekao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
Članci u trendu u ovoj kategoriji
Udruga Srce: Osobe s teškoćama i invaliditetom dobile zgradu za stanovanje
Dvanaestoro osoba s teškoćama i invaliditetom dobilo je zgradu za organizirano stanovanje u Svetom Ivanu Zelini, izvijestila je u subotu Udruga Srce koja je provodila više od 14 milijuna kuna vrijedan projekt podrške procesu deinstitucionalizacije.
Šta biste još željeli znati?
Popularno
Francuska spisateljica Ernaux dobitnica Nobelove nagrade za književnost
Nobelova nagrada za književnost 2022. godine dodjeljuje se francuskoj autorici Annie Ernaux za hrabrost i kliničku oštrinu kojom otkriva korijene, otuđenja i kolektivna ograničenja ličnog sjećanja, navedeno je u saopćenju Švedske akademije.
