Ljeto je stiglo, donoseći sa sobom mnogobrojne razloge za češće putovanje i boravak u drugim državama koje pružaju nezaboravna iskustva i trenutke, bilo da je riječ o godišnjim odmorima, poslovnim putovanjima ili studijima.
Međutim, bez obzira na pripreme i planiranja, putovanja mogu nositi sa sobom određene izazove.
Jedan od glavnih problema putovanja su upravo zdravstveni problemi koji mogu zadesiti bilo koga, bilo gdje. Iako mnogi građani strahuju od ove mogućnosti, nisu svi upoznati s olakšavajućim prednostima poput besplatnog liječenja u državama s kojima njihova zemlja ima zaključen međunarodni sporazum.
U nastavku će biti objašnjena detaljnija procedura i spisak zemalja s kojima države Balkana imaju potpisane međunarodne ugovore.
Hrvatska , kao članica EU, ima više mogućnosti
Prema informacijama sa službene stranice Evropske unije, tokom privremenog boravka u zemljama EU, kao građanin EU imate pravo na liječenje ako se ono ne može odgoditi do vašeg povratka kući.
Odnosno, imate jednaka prava na liječenje kao osobe osigurane u zemlji u kojoj boravite. To se također odnosi i na zemlje Evropskog ekonomskog prostora (EEP - Norveška, Island i Lihtenštajn) i Švicarsku.
A ako putujete u BiH, Sjevernu Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru ili Turkiye, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) izdaje Potvrdu o pravu na korištenje zdravstvene zaštite, jer su i nakon pristupanja Hrvatske EU na snazi ostali ugovori o socijalnom osiguranju s tim državama (ugovorne države).
Na službenoj stranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nudi se i upustvo za proceduru izdavanja evropske kartice zdravstvenog osiguranja.
Prije putovanja u inozemstvo, državljani Hrvatske trebali bi sa sobom nositi svoju evropsku karticu zdravstvenog osiguranja (EKZO), koja služi kao dokaz da su osigurani u jednoj od zemalja EU. Izdavanje EKZO kartice trebalo bi biti besplatno, te je Zavod za zdravstveno osiguranje treba izdati bez naknade prije putovanja.
Naravno, postoje i ograničenja upotrebe kartice:
- EKZO se ne može upotrijebiti za spašavanje ili povratak u domovinu: za pokrivanje troškova prijevoza kući nakon što ste se ozbiljno razboljeli ili doživjeli nesreću tokom boravka u drugoj zemlji EU, bit će vam potrebno posebno osiguranje;
- EKZO ne pokriva privatno liječenje. Možete ga upotrebljavati samo za liječenje kod pružatelja zdravstvenih usluga koji su dio javnog sistema, ne pokriva privatno liječenje i
- EKZO ne pokriva planirano liječenje u drugoj zemlji Evropske unije.
Srbija: Saradnja s 25 država
Republika Srbija je zaključila međunarodne sporazume koji definišu saradnju u oblasti zdravstvenog osiguranja s 25 država.
Srbija ima potpisane sporazume s Austrijom, Belgijom, BiH, Bugarskom, Nizozemskom, Italijom, Luksemburgom, Mađarskom, Sjevernom Makedonijom, Njemačkom, Rumunijom, Slovačkom, Francuskom, Hrvatskom, Crnom Gorom, Češkom, Slovenijom, Turkiye, Tunisom, Poljskom, Velikom Britanijom i Švicarskom. Također, po principu refundacije, sporazum je zaključen i s Danskom, Norveškom i Švedskom.
Određeni su uvjeti pod kojima je dozvoljeno liječenje u inostranstvu.
Kako se navodi u Republičkom fondu zdravstvenog osiguranja, u izuzetnim situacijama osiguranim licima može biti odobreno liječenje u inostranstvu ukoliko se radi o bolesti, stanju ili povredi koja se ne može uspješno liječiti u Republici Srbiji, a postoji mogućnost uspješnog liječenja te bolesti, stanja ili povrede u zemlji u koju je osigurano lice upućeno.
Šta se konkretno podrazumijeva pod liječenjem u inostranstvu, možete pogledati na zvaničnoj stranici Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.
Crna Gora: Bez uputnice, troškovi neće biti nadoknađeni
Građani Crne Gore imaju pravo na hitnu medicinsku pomoć u 18 zemalja Evrope na račun Fonda za zdravstveno osiguranje.
Da bi se ostvarilo ovo pravo, potreban je dvojezični obrazac koji izdaje Fond.
Crna Gora ima potpisane sporazume sa Srbijom, Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom, Sjevernom Makedonijom, Austrijom, Njemačkom, Češkom, Mađarskom, Nizozemskom, Belgijom, Luksemburgom, Italijom, Turkiye, Bugarskom, Slovačkom, Velikom Britanijom i Poljskom.
Liječenje u inostranstvu obuhvata specijalističke preglede, dijagnostičke procedure, ambulantno-polikliničko i bolničko liječenje, pretraživanje međunarodnih registara organa i tkiva, transplantaciju organa i tkiva, te slanje uzoraka tkiva i genetskog materijala na analizu, samo ako to nije moguće osigurati u Crnoj Gori.
Osiguranom licu koje se odluči na liječenje u inostranoj zdravstvenoj ustanovi, a nije upućeno na liječenje prema prethodno navedenom pravilniku i opisanoj proceduri, neće biti nadoknađeni troškovi liječenja iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.
BiH: Može se koristiti isključivo za hitnu medicinsku pomoć
Osigurana lica mogu koristiti zdravstvenu zaštitu u inozemstvu na račun Kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja samo ako prethodno dobiju potvrdu o korištenju zdravstvene zaštite u inozemstvu prije putovanja.
Za dobijanje potvrde, osiguranik mora zadovoljiti uvjet da nije pod akutnim oboljenjima ili da nema hronično oboljenje koje zahtijeva dugotrajno liječenje.
Potvrda o pravu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu izdaje se nakon što osigurano lice lično podnese pismeni zahtjev za turističko ili službeno putovanje, a može se koristiti najviše 30 dana tokom jedne kalendarske godine, isključivo za hitnu medicinsku pomoć.
Ako osiguranik nije dobio potvrdu o pravu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu, odnosno dvojezični obrazac, on će lično snositi troškove zdravstvene zaštite prilikom putovanja u inozemstvo.
A Bosna i Hercegovina ima potpisane međunarodne sporazume sa sljedećim zemljama: Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Turkiye, Austrija, Njemačka, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Italija, Češka, Slovenija i Mađarska.
