Vlada Sjeverne Makedonije u četvrtak je održala svečanu akademiju povodom obilježavanja 8. septembra - Dana nezavisnosti.
Svečanosti su prisustvovali premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski, ministri, poslanici i predstavnici diplomatskog kora, predstavnici vojske, kao i drugi pozvani gosti.
Obraćajući se prisutnima, Kovačevski je poručio da je 32 godina od sticanja nezavisnosti 80 posto građana te zemlje želi život u svojoj državi kao članici Evropske unije.
"Ovo je prilika da damo sve od sebe i imamo tu jedinstvenu šansu za napredak koji je sada direktno povezan s našim EU integracijama. Nalazimo se u jedinstvenom kontekstu kada smo, zbog geopolitičkih prilika i potrebe da se osigura stabilnost evropskog kontinenta, potrebni EU i međunarodnoj demokratskoj zajednici, kao što su oni potrebni nama", rekao je Kovačevski.
Prema njegovim riječima, to je prilika koja dolazi u trenutku kada je "Sjeverna Makedonija međunarodno etablirana država, zemlja koja sigurno korača na putu ka EU, sa sigurnim granicama, sa priznatim makedonskim jezikom i identitetom, zemlja koja je primjer uspješne multietničke demokratije, koja doprinosi regionalnom i evropskom miru, kao slobodna i suverena država, članica NATO-a".
Na današnji dan 1991. godine u Sjevernoj Makedoniji, koja je u to vrijeme bila republika u sastavu bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), proveden je referendum na kojem se više od 95 posto građana koji su izašli na birališta izjasnilo za nezavisnost.
Referendumu je prethodila Deklaracija o nezavisnosti, koju je 25. januara 1991. usvojila prva višepartijska skupština, a 18. septembra 1991. skupština je usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezultata referenduma o nezavisnosti Makedonije.
Među prvim državama koje su priznale nezavisnost Makedonije bile su Turkiye i Bugarska, zatim Slovenija, Hrvatska, Rusija, Bosna i Hercegovina...
Za prvog predsjednika države, na sjednici Sobranja 27. januara 1991. godine, izabran je Kiro Glogorov. A, monetarnu nezavisnost je stekla od 26. aprila 1992. godine, kada je kao valuta uveden denar, dok je makedonska vojska formirana 18. augusta.
Međunarodno-pravni subjektivitet Makedonije je potvrđen prijemom u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda 8. aprila 1993. godine, kad je Generalna skupština ovu državu primila kao 181. članicu pod imenom Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, zbog neriješenog spora o imenu s Grčkom.
Spor oko imena je trajao sve do juna 2018. godine i potpisivanja Prespanskog dogovora, kojim je postignuta saglasnost o tome da se država zove Republika Sjeverna Makedonija. Pregovore o ovom pitanju vodili su aktuelni sjevernomakedonski premijer Zoran Zaev i tadašnji grčki premijer Aleksis Tsipras. Ovim je ujedno otvoren put za učlanjenje Sjeverne Makedonije u NATO.
Sjeverna Makedonija, koja je od samita u Washingtonu 1999. bila kandidat za članstvo, službeno je postala 30. članica NATO-a 27. marta 2020. godine.
Jedan od prioriteta ove zemlje je i članstvo u Evropskoj uniji. Status kandidata za članstvo imala od 2005. godine, a od 2008. i preporuku Evropske komisije za početak pristupnih pregovora.
Otvaranje pregovora zaustavljeno je od 2020. godine, zbog spora između Sjeverne Makedonije i Bugarske oko zajedničke historije, jezika i prava bugarske manjine u Sjevernoj Makedoniji.
Nakon posredničkih napora, koje je predvodila Francuska, Skoplje i Sofija potpisali su 2022. sporazum. U julu te godie, održana je prva međuvladina konferencija između Evropske unije te Albanije i Sjeverne Makedonije, koja je označila otvaranje pregovora za članstvo u EU-u.
