Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Slovenije predložilo je Vladi da Slovenija učestvuje u postupku pred Međunarodnim sudom pravde koji je pokrenula Generalna skupština UN-a 2022. o “navodno kontroverznim aktivnostima Izraela u Gazi i na Zapadnoj obali, uključujući Istočni Jerusalem”, što je slovenska Vlada odobrila.
Ministrica vanjskih i evropskih poslova Tanja Fajon naglasila je da navodna kršenja o kojima je riječ pokrivaju širok spektar i da se u regionu dešavaju decenijama, nadilazeći nedavne događaje.
Kao “navodne kontroverzne aktivnosti Izraela” slovenska Vlada ističe dugotrajnu izraelsku okupaciju, naseljavanje i aneksiju palestinske teritorije od 1967. godine, zatim napore Izraela da promijeni demografiju, karakter i status Jerusalema, te usvajanje mjera i zakona koji diskriminiraju Palestince.
S tim u vezi, slovenska ministrica vanjskih poslova je kazala: “Riječ je o vrlo širokom spektru navodnih prekršaja koji su se desetljećima činili u regiji, a čije su stravične posljedice vidljive i danas. U svjetlu nedavnih događaja u Gazi i na Zapadnoj obali, Slovenija je kao jedna od rijetkih zemalja EU odlučila aktivno sudjelovati i iznijeti svoje stavove u ovom postupku pred Međunarodnim sudom pravde, od kojeg je zatraženo savjetodavno mišljenje.”
Slovenski postupak nije jednak južnoafričkom
19. februara ove godine počinje usmena rasprava na Međunarodnom sudu pravde, a Slovenija će svoj stav iznijeti četiri dana poslije, pod koordinacijom Ministarstva vanjskih i evropskih poslova te zemlje.
Kako navode iz ovog ministarstva, “zahtjev ICJ-u za savjetodavno mišljenje je prilika da se vrati povjerenje u vjerodostojnost međunarodnih institucija kada je u pitanju situacija u Gazi”, te naglašavaju da postoji razlika između “slovenskog” i “južnoafričkog” slučaja.
“Postupak (tužba Južnoafričke Republike protiv Izraela za genocid) još nije u fazi u kojoj bi bilo koja druga država osim Južnoafričke Republike i Izraela mogla intervenirati. Niti jedna država se ne može na takav način 'pridružiti' ovoj akciji u fazi kada Sud odlučuje o privremenim mjerama i prije nego što se Sud izjasni o svojoj nadležnosti. To će biti moguće tek kasnije ili kada Sud tako odluči. Slovenija će svakako pažljivo pratiti postupak. O bilo kakvoj intervenciji u konkretnom slučaju odlučit ćemo kada to bude moguće i na temelju pravnih argumenata”, dodaje Fajon.
Dalje se navodi da Slovenija podržava postupke u vezi s kršenjem Konvencije o genocidu, te da ova država, kao braniteljica međunarodnog prava, u potpunosti podržava rad Međunarodnog suda pravde i nada se da će on što prije donijeti odluku o ovom slučaju.
“Samo Sud može odlučiti da li određena djela predstavljaju genocid ili ne. Niti jedna država, organizacija ili politički predstavnik nemaju mandat donijeti ovu odluku umjesto suda”, zaključila je ministrica Fajon.
Inače, Južnoafrička Republika u podnesku na 84 stranice optužila je Izrael za djela i propuste genocidnog karaktera, jer su počinjeni s potrebnom specifičnom namjerom da unište Palestince u Gazi kao dio šire palestinske nacionalne, rasne i etničke grupe.
Pred sudom u Hagu naveli su da izraelska genocidna djela uključuju ubijanje Palestinaca, nanošenje teških tjelesnih i psihičkih povreda, masovno protjerivanje iz domova i raseljavanje, nametanje mjera s ciljem sprečavanja rađanja Palestinaca i uskraćivanje pristupa adekvatnoj hrani, vodi, skloništu, sanitarnim sredstvima i medicinskoj pomoći.
