Najbrže rastući oblik turizma u posljednjih deset godina globalno postaje zdravstveni turizam, a ujedno je i jedan od najstarijih oblika turizma.
Namijenjen je pružanju zdravstvenih usluga koje doprinose očuvanju fizičkog, mentalnog i duhovnog zdravlja čovjeka, navodi Ana Duvnjak u naučnom radu Zdravstveni turizam u Hrvatskoj iz 2021.
U radu se dodaje da brzom rastu ovog oblika turizma doprinosi sve prisutniji trend okretanja zdravom načinu života i općenito sve veća briga o vlastitom zdravlju.
Počeci zdravstvenog turizma sežu u doba antike, ali, kako prenosi Hina, svoju je važnost dobio tek u posljednjih trideset godina.
Odlikuje ga to da nije vezan za sezone i ipak zahtijeva edukovanu radnu snagu.
Istraživanje Global Wellness Instituta iz 2017. prenosi da u 109 zemalja postoji gotovo 27.507 zdravstvenih odmarališta s termalnim/mineralnim izvorima, a privlači prihod od gotovo 51 milijarde dolara.
Južna Evropa se može pohvaliti s antičkim kupalištima u Španiji, Portugalu, Italiji i Grčkoj, dok je Turkiye u vrhu geotermalne zone. Svrstana je među sedam najboljih u svijetu po pitanju kvaliteta i broja termalnih izvora, kojih u toj zemlji ima više od 1000.
Postavlja se pitanje: kako zdravstveni turizam stoji u regionu?
Zdravstveni turizam najbrže rastuća grana turizma u Hrvatskoj
Zdravstveni turizam je prema Oxfordskom rječniku praksa putovanja u medicinske svrhe.
U ovu granu pored ostalog spadaju wellness turizam, duhovna 'skloništa', dentalni turizam i estetske korekcije, a sve više se popularizira povezivanje wellness turizma i umjetnosti, poznatije kao 'Art and Spa' (umjetnost i toplice).
Darija Todtling iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ) na stručnom skupu o temi „Termalni turizam jučer, danas, sutra“, u okviru Aquafesta u junu 2023. godine, rekla je da će se u sljedeće dvije godine provesti novo istraživanje o napretku i razvoju zdravstvenog turizma u Hrvatskoj.
Prema podacima iz 2018. ovaj vid turizma je bio najbrže rastuća grana u toj zemlji, s rastom od 15 do 20 posto godišnje, dok turisti uključeni u usluge zdravstvenog turizma troše 20 do 30 posto više, prenosi Hina.
Na spomenutom stručnom skupu je zaključeno da zdravstveni turizam u Hrvatskoj čeka svijetla i perspektivna budućnost, kao vodeća grana kontinentalnog turizma koji je aktivan tokom cijele godine.
Ovaj skup je potvrdio prošlogodišnju nagradu dodijeljenu Hrvatskoj za doprinos razvoju zdravstvenog turizma na svjetskoj turističkoj berzi ITB u Berlinu.
U martu 2023. godine Hrvatska je predstavila svoju zdravstveno-turističku ponudu, a među predstavnicima je bila i potpredsjednica Udruženja hotelijera pri HGK Ivana Kolar.
"Noviteti u zdravstvenom turizmu i povezivanju tradicionalnih načina liječenja iz različitih kultura zanimljivi su i Hrvatskoj, i tu je ogroman potencijal hrvatskog turizma kao cjelogodišnje destinacije. Hrvatska sigurno ima mnogo potencijala za razvoj selektivnih oblika turizma koji se mogu koristiti veći dio godine ili svih 12 mjeseci", poručila je Kolar.
“Zdravstveni turizam u Hrvatskoj ima prirodne predispozicije, dugu tradiciju i odličnu infrastrukturu”, navodi se u brošuri Hrvatske turističke zajednice u kojoj je predstavljen zdravstveni turizam te zemlje, podijeljen u deset regija.
U Hrvatskoj se počeo razvijati u 19. stoljeću, a bogata ponuda uključuje medicinske i lječilišne centre, dentalne usluge, termalne izvore, mediteransku klimu, ljekovito blato i umirujuće šume.
Iz HTZ-a navode da broj bolnica, poliklinika, lječilišta i wellness centara u ovoj zemlji koja sve više daje na značaju ovoj grani turizma, neprestano raste, a postojeći se objekti obnavljaju i usklađuju s najvišim međunarodnim standardima kvalitete.
Hrvatska turistička zajednica je u iscrpnoj brošuri pobrojala i ponudu zdravstvenog turizma od sjevera do juga ove zemlje.
Istarske toplice su nastale na izvoru ljekovite vode Sv. Stjepan, a njena ljekovita svojstva su potvrđena analizom 1858. godine. Sumporna, optimalno radioaktivna topla voda puna minerala se upotrebljava u liječenju hroničnih reumatskih, dermatoloških, bolesti gornjih disajnih puteva, ginekoloških problema i oporavku poslije operacija.
Turističko središte Vodice u šibenskoj regiji je poznato po dentalnim centrima, a čest motiv dolaska pacijenata u kvarnersku regiju su specijalizirane stomatološke ustanove. U ovoj regiji se nalazi i otok Krk koji je u zdravstvenom turizmu poznat po ljekovitom blatu u uvali Klimno.
„Zbog specifične mikroklime, čiji su pozitivni učinci potvrđeni brojnim istraživanjima, otok Lošinj je 1892. proglašen klimatskim lječilištem“, navodi se iz Hrvatske turističke zajednice, a u lječilištu Veli Lošinj se zbog toga liječe disajni putevi, astma, alergije, kožne pa i neurološke bolesti.
1906. godine se u Hrvatskoj osnovala lječilišna komisija, Crikvenica je službeno proglašena klimatskim lječilištem i morskim kupalištem, a tamošnji centri bilježe uspjehe u liječenju bolesti disajnih puteva, sportskih povreda i poboljšanju kondicije sportista, pripremama i zbrinjavanju ronilaca.
U zadarskoj regiji, u Biogradu na Moru, već 80 godina radi specijalizirana ustanova za ortopediju i fizikalne terapije. U istoj regiji se u gradiću Ninu nalazi najveći hrvatski lokalitet ljekovitog blata, a u ovoj „klinici na otvorenom“ liječe se reumatske i dermatološke bolesti.
Ljekovito blato u području plitkog mora zdravstveni turisti mogu pronaći na jugozapadu grada Pag, a ovo peloidno blato se i u zemlji i u svijetu pokazalo vrlo učinkovitim u liječenju.
U dubrovačkoj regiji ponudom zdravstvenog turizma izdvajaju se poluotok Pelješac i otok Korčula.
U uvali Kali u okolici grada Vele Luke nalaze se izvori ljekovitog mulja te radioaktivne vode za liječenje hroničnih reumatskih, neuroloških i ginekoloških problema, u kojem bilježi uspjehe.
„Čuveno je i ljekovito blato u uvali Blace u Trpnju na poluotoku Pelješcu koje je, prema rezultatima niza ispitivanja, iznimno učinkovito zahvaljujući svojem antimikrobnom, protuupalnom i biostimulacijskom djelovanju na regeneracijske procese“, navode iz HTZ-a.
Regija centralne Hrvatske obiluje termalnim izvorima u mjestima Tuhelj, Stubičke Toplice, Krapinske Toplice, Donja Stubica, Sv. Martin na Muri, Varaždinske Toplice, Daruvar, Topusko i Ivanić-Grad, gdje se nalazi respektabilna ponuda lječilišta, medicinskog turizma i wellnessa.
U Ivanić-Gradu se koristi naftalan, zemno mineralno ulje koje spada u „teške” nafte za liječenje kožnih bolesti, lokomotornog sistema te za rehabilitaciju nakon ortopedskih operativnih zahvata, kao i za liječenje opekotina.
Termalnim izvorima obiluje i Slavonija gdje se izdvajaju Bizovačke toplice i termalna voda Lipika.
Cijene u Bosni i Hercegovini šest puta manje nego u svijetu
Kako troškovi liječenja u zemljama svijeta rastu, zemlje u razvoju poput Bosne i Hercegovine postaju sve češća destinacija za turiste u ovom sektoru, gdje je cijena pojedinih usluga i do šest puta manja u odnosu na cijene u svijetu.
U tom pogledu zdravstveni turizam bilježi procvat i u Bosni i Hercegovini, ali ne i institucionalnu podršku, pa je većina lječilišnih centara privatizovana.
Rehabilitacijski i lječilišni turizam smatraju se jednim od osnovnih potencijala za razvoj zdravstvenog turizma u BiH, a u njih dolaze i regionalni i strani gosti.
Voditelji nekoliko banjsko-lječilišnih kompleksa u BiH, u razgovoru za Oslobođenje rekli su da su kapaciteti sve više popunjeni i da je u 2023. primjetan trend rasta broja pacijenata.
Zdravstveno-turističkih, banjskih rehabilitacijskih centara s termalnom vodom u Bosni i Hercegovini ima na desetke ali su najpoznatiji oni u Tesliću, Fojnici, Olovu i na Ilidži u Sarajevu.
Banjsko lječilište u Fojnici je većinski rehabilitacijski centar, namijenjen za relativno stariju populaciju ali istovremeno i primamljiva destinacija za one koji imaju potrebu za aktivnim odmorom i rekreacijom.
Tu se liječe reuma, neurološka oboljenja i razna posttraumatska stanja. Pored turista koji dolaze radi zdravstvenih benefita tu su i oni koji dolaze radi estetskih i dentalnih usluga.
Iako ima i stranaca, najčešće se radi o bh. dijaspori koja pojedine usluge radije plaća jeftinije u zemlji porijekla nego u zemlji privremenog ili stalnog boravka.
Doktorica Amra Čaušević u naučnom radu Razvoj medicinskog turizma u Bosni i Hercegovini iz 2020. godine navodi da popularnost estetske hirurgije u Bosni i Hercegovini raste, te je povećana potražnja dovela i do širenja ponude.
“Žene su najčešći pacijenti, a jedna četvrtina pacijenata su muškarci. Veliki broj bh. dijaspore također koristi tretmane estetske hirurgije, ali i stomatološke usluge. Bosna i Hercegovina je vrlo privlaĉna destinacija za estetski i dentalni turizam zbog vrlo kvalitetnih ordinacija i kvalifikovanog kadra. Također, veliki broj turista iz susjednih zemalja odlučuje se na medicinske tretmane u Bosni i Hercegovini zbog povoljnijih cijena usluga”, navodi Čaušević.
Poslovne novine su u 2022. godini uporedile cijene estetskih zahvata u Evropi i BiH pa tako u Švicarskoj aplikacija botoksa košta oko 1550 eura dok je cijena za istu uslugu u BiH oko 250 eura.
S druge strane, 1ml hijalurona u BiH košta također oko 250 eura dok je u susjednoj Hrvatskoj oko 410 eura.
Pored toga, zdravstveni turisti rado dolaze u BiH radi neinvazivnih metoda podmlađivanja, zatezanja lica koji naprimjer u Njemačkoj košta 250 eura za razliku od cijene u BiH od 75 eura.
Usluge dentalnog turizma u BiH su jeftinije u odnosu na Sloveniju ili Hrvatsku, pa po njih dolaze stranci koji se ovdje ne zadržavaju dugo za neki kompleksniji oralni zahvat, ali nerijetko prave duple proteze, za svaki slučaj.
Srbija: Dentalni turizam, estetske operacije i obilje banja
Kako u Bosni i Hercegovini tako i u Srbiji cijene usluga zdravstvenog turizma znatno su manje u odnosu na svijet, što ne utječe na kvalitet usluge u obje zemlje, kažu iskustva brojnih pacijenata.
Beograd u ovom pogledu zovu srpskom prijestolnicom zdravlja gdje su najpopularnije vrste medicinskog turizma dentalni, rehabilitacijski i spa turizam. Najviše posjeta ovim centrima se bilježi tokom praznika.
Dnevni list Danas je u svojoj analizi zdravstvenog turizma u Srbiji prenio riječi jednog ljekara koje ilustruju razliku u cijenama u svijetu i u toj zemlji, a koji je rekao da se strancima isplati da dođu u Srbiju, plate avionsku kartu i hotel za 15 dana jer su razlike tolike da su im pojedine zdravstvene usluge i sa ovim troškovima nekoliko puta jeftinije nego u matičnim državama.
U ovoj analizi preneseno je da je u Subotici, Šapcu i Vranju razvijen dentalni turizam, u Kragujevcu su najtraženije stomatološke usluge, magnetna rezonanca i skener, dok se u Niš ponajviše dolazi radi estetskih operacija.
Zbog nižih cijena usluge dolazi dijaspora ali i Evropljani, najčešće na preporuku Srba koji žive u inostranstvu.
Srbija obiluje i banjama s po nekoliko izvora i bazena s toplom termomineralnom vodom gdje medicinski turisti mogu liječiti reumu, kožne bolesti, očna oboljenja, pa čak i psihičke probleme, malokrvnost i probleme s varenjem.
Najveće banjsko lječilište Srbije je Vrnjačka Banja, ujedno i jedna od najpoznatijih destinacija medicinskog turizma ove zemlje u sferi banjskih lječilišta.
Ima sedam termomineralnih izvora od kojih se četiri koriste za medicinske terapije: Topla voda, Snežnik, Jezero i Slatina.
„Voda Vrnjci“ je najduže korišten izvor Vrnjačke Banje, a za liječenje vodom čija je temperatura približnija temperaturi ljudskog tijela liječili su se i u antička vremena.
Voda u Banji Vrujci ista je tokom čitve godine, sa 28 stepeni celzijusa nikada ne zamrzava i topla je čak i tokom zime, a zbog svakodnevnog pražnjenja i punjenja mineralnom vodom spada u najšistije bazene Srbije.
Ljekovita voda sadrži kalij, magnezij i selen, a izvire iz mulja. U brojne terapije koje se nude u ovoj banji je i ona ljekovitim blatom koje je ljubičaste boje, koje posjetitelji mogu čak ponijeti i kući, a koriste ga i zdravstvene ordinacije širom Srbije.
Pored pomenutih, u Srbiji postoje brojne banje među kojima su Ribarska, Atomska, Mataruška, Prolom, Banja Kanjiža i Niška Banja koja je po posjećenosti rame uz rame s Vrnjačkom Banjom.
Cijene usluga u regionu
Doktorica Amra Čaušević u naučnom radu Razvoj medicinskog turizma u Bosni i Hercegovini uporedila je cijene stomatoloških, oftalmoloških i usluga estetske hirurgije u BiH, Hrvatskoj i Srbiji u 2020. godini.
Cijene su u poređenju sa susjednim zemljama najniže u Bosni i Hercegovini, u Srbiji nešto više, dok su u Hrvatskoj cijene najviše.
Banja nosilac turističke ponude jedne opštine na Kosovu
Iako malo, Kosovo ima bogate prirodne resurse, a jedan od njih je banja u mjestu Banjska smještena na sjeveru Kosova, u blizini Zvečana i Kosovske Mitrovice.
U području ispod manastira Banjske izviru četiri izvora tople i sumporne vode temperatura koje se kreću između 44 i 54 stepena Celzija.
Ove vode bogate kalcij karbonatom, jonima, magnezijem, natrijem i kalijem u 20. stoljeću uglavnom su koristili rudari, a danas se tu nalazi zdravstveno-turistički centar i glavni je nosilac turističke ponude u opštini Zvečan.
Crna Gora prepoznaje potencijal zdravstvenog turizma
Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja Crne Gore za 2024. godinu ima viziju za uvođenje inovativnih poslovnih modela i usluga u oblasti održivog i zdravstvenog turizma.
Na portalu Pametna specijalizacija Crne Gore navodi se da priroda u Crnoj Gori osim ljepote ima i ljekovita svojstva (ljekovita blata i vazdušne banje) što je osnova za razvoj zdravstvenog turizma u okviru ukupne turističke ponude.
„Zemlja raspolaže kvalifikovanim kadrovima i ima dobru reputaciju zdravstvenih usluga. Ove komparativne prednosti prate povoljne cijene zdravstvenih usluga u odnosu na zemlje Zapadne Evrope i dijelom regiona. Crna Gora s razvijenom ponudom u segmentu rehabilitacije, prevencije, stomatologije i estetske hirurgije, posjeduje sve uslove da postane međunarodno prepoznatljiva destinacija zdravstvenog turizma“, navodi se na portalu.
Na portalu Montenegro Tourist Service (MTS) stoji da „nestvarna konfiguracija planinskih masiva, koji se bukvalno rečeno uzdižu direktno iz Jadranskog mora, čine klimu u Crnoj Gori više nego pogodnom za razvoj vrhunskog zdravstvenog turizma”.
Oni su prenijeli ocjenu Marie Mancel, jedne od najpoznatijih francuskih novinarki i stručnjaka za banjski turizam koja je rekla da „u Evropi sigurno nema instituta kao što je ‘Dr Simo Milošević’, tačnije, nema ni jedan institut takve mogućnosti kao što je ovaj u Igalu.
Tu podrazumijevam cijelu okolinu, poziciju i uopšte Crnu Goru kao destinaciju koja će ove godine biti pravo otkriće za francuske turiste”.
Mancel govori o poznatom lječilištu u Igalu, najvećoj i najpoznatijoj instituciji za multidisciplinarno banjsko liječenje na Mediteranu.
Začetnik je moderne fizikalne i preventivne medicine, rehabilitacije, talasoterapije i wellness-a i postao je jedan od glavnih međunarodnih centara za rehabilitaciju djece, odraslih i starih osoba, navodi MTS.
Mineralna voda Igaljka, četiri velika izvora mineralne vode koja izviru uz samu morsku obalu obogaćena je natrijum hloridom, hidrokarbonatima, sulfatom, kalcijem, magnezijem.
Voda iz ovog izvora veoma je važan faktor kod liječenja raznih oboljenja. Zahvaljujući ljekovitom morskom blatu, Igalo se razvilo u najveće peloidno lječilište u nekadašnjoj bivšoj Jugoslaviji i jedno je od najvećih u Evropi.
Nedaleko od starog grada Kotora, u Boki Kotorskoj smjestio se Prčanj koji je odlukom kraljevske vlade 1920. godine proglašen prirodnim klimatskim lječilištem.
Vazdušna strujanja iznad zaliva utječu na biljni svijet i vode, obogaćujući vazduh jonima.
“Isparavanja eteričnih materija pomiješana sa isparavanjima morske vode obogaćuju atmosferu mineralima i jonima čije je pozitivno dejstvo na respiratorni sistem medicinski potvrđeno.
Morska voda u zalivu je svrstana u I i II kategoriju čistoće. Srednja godišnja temperatura vazduha u Prčnju iznosi 15,2 stepeni celzijusa”, navedeno je na portalu MTS.
Ko su konzumenti zdravstvenog turizma?
Prema podacima Hiltonovog istraživanja koje prenosi Hina, generacija X, koja podrazumijeva ljude rođene između 1966. i 1976. godine, prati najnovije spa ponude, ali je skeptična i nepovjerljiva prema novim tretmanima i uslugama.
Milenijalci ili generacija Y, rođeni između 1977. i 1994, ugodno se osjećaju okruženi modernom tehnologijom, ali istovremeno cijene i tradicionalni pristup.
Generacija Z, mladi rođeni od 1995. do 2012, moderni su potrošači koji su dobro informisani i pokretljivi, a istovremeno vole kupovati i koristiti životne benefite.
Oni posjeduju razvijenu svijest o važnosti usluga spa centara i ne boje se probati nove ponude.
