Vlasti postavljaju opsežne sigurnosne mehanizme za predsjedničke i parlamentarne izbore u Turkiye 14. maja, koji su predstavljeni kao jedni od najvažnijih izbora u historiji nacije.
Vrhovna izborna komisija (YSK), najviše izborno tijelo u zemlji, nadgledat će demokratski proces dok se ne prebroje konačni glasovi i dok se ne identificiraju pobjednici. Dok kampanja poprima maksimalnu brzinu i birači se spremaju izabrati svog sljedećeg predsjednika i parlamentarce, objasnit ćemo složeni proces osiguravanja slobodnih i poštenih izbora u Turkiye.
Mir i sigurnost
Prema turskom Ministarstvu unutrašnjih poslova, na dan izbora će blizu 600.000 pripadnika osiguranja raditi u 81 pokrajini kako bi osigurali bezbjednost izbora, uključujući 326.387 policajaca, 196.197 žandara, 7.000 obalskih stražara, 58.658 pripadnika osiguranja i 17.209 dobrovoljnih zaštitara.
Osim toga, mreža nadzornih kamera postavljenih na strateškim lokacijama pazit će na potencijalne izazivače problema.
Kao i na prošlim izborima, snimci s nadzornih kamera i svi podaci vezani uz izbornu sigurnost pratit će se i analizirati u realnom vremenu u Centru za koordinaciju izborne sigurnosti Generalnog direktorata za sigurnost, nacionalne civilne policije sa sjedištem u Ankari.
Na prošlim nacionalnim izborima, više od 50 hiljada kamera neprekidno je emitovalo video s raskrsnica, važnih tačaka i ruta kojima su ljudi došli do biračkih centara.
Zvaničnici u centru, koji rano počinju s radom na dan izbora, nastavit će sa svojim obavezama dok se ne završi proces prebrojavanja glasova.
U okviru sigurnosnih mjera zabranjena je prodaja i konzumacija alkoholnih pića na javnim mjestima na dan izbora, i to od 6 ujutro do ponoći.
Nijedna osoba osim odgovornih za održavanje reda i zakona neće smjeti nositi vatreno oružje, eksploziv i sve vrste alata za rezanje, bušenje ili udaranje koji se mogu koristiti kao oružje.
Međunarodni posmatrači
Predstavnici nekoliko međunarodnih organizacija nadgledat će izbore u maju, na poziv vlade predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, nastavljajući tradiciju započetu 2002. godine.
Predstavnici Evropske sigurnosti i saradnje u Evropi (OEBS), Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS), Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope (PSSE), 10 iz Parlamentarne skupštine Mediterana (PAM), 5 iz Parlamentarne skupštine Crnomorske ekonomske saradnje (PABSEC), Parlamentarna skupština zemalja turskog govornog područja (TURKPA) i Organizacija turkijskih zemalja (tadašnje Tursko vijeće) usaglasile su se kao neutralni posmatrači tokom prošlih predsjedničkih, parlamentarnih i lokalnih izbora.
Tokom predsjedničkih i parlamentarnih izbora 2018. godine, međunarodna posmatračka misija OSCE-a sastojala se od oko 330 posmatrača iz 44 zemlje, uključujući 231 dugoročnog i kratkoročnog posmatrača.
Prema međunarodnim posmatračima, svi izbori održani u Turkiye od 2002. godine bili su transparentni, slobodni, pluralistički i pošteni, u skladu s međunarodnim standardima.
Brojanje glasova
Na posljednjim izborima korišteno je 188.000 glasačkih kutija u 87 izbornih jedinica širom zemlje i inozemstva, prema podacima Vrhovne izborne komisije.
Nakon što građani daju svoj glas i biračka mjesta se zatvore, prebrojavanje i dokumentiranje odvijaju se javno pod kontrolom predsjednika izborne komisije i uz učestvovanje predstavnika svih političkih stranaka koje se takmiče na izborima.
Svaku kutiju otvara predsjednik pred prisutnima na biračkom mjestu, a omotnice s pojedinačnim glasačkim listićima prebrojava glasno i dva puta.
Predstavnici političkih stranaka potpisuju se na listu nakon što se svi usaglase oko rezultata. Glasačka kutija se ne iznosi iz biračkog centra dok se ne završi prebrojavanje i dokumentacija svih glasačkih kutija u cijeloj zemlji.
Važeći glasački listići, potpisani dijagrami brojanja i raščlanjivanja, nevažeći i osporeni glasački listići, neiskorištene glasačke koverte i glasački listići se pakuju zasebno, stavljaju u vreću nakon što ih svi predstavnici odobre i na kraju potpisuje i zapečati birački odbor.
Zapečaćene kese u najkraćem mogućem roku dostavljaju predsjedavajućem okružnog izbornog vijeća najmanje dva člana u pratnji snaga sigurnosti.
Na kraju, okružna izborna komisija objedinjuje sve izborne rezultate dobijene od biračkih odbora i o rezultatima obavještava predsjedništvo pokrajinskog izbornog vijeća i političke stranke.
Glasanje u područjima pogođenim zemljotresom
Jedan od najvećih izazova za Vrhovnu izbornu komisiju je osigurati da glasači u 11 pokrajina razorenih u zemljotresima 6. februara mogu učestvovati u demokratskom procesu.
Tokom proteklih nekoliko sedmica, nekoliko delegacija Vrhovne izborne komisije posjetilo je područje pogođeno zemljotresom kako bi sagledali situaciju i pristupili onome što je potrebno za provođenje izbora.
Delegacije pripremaju izvještaje o situaciji birača, dokumentuju one koji su evakuisani u druge gradove i pristupaju potencijalnim mjerama sigurnosti, između ostalog. Proces je u toku, a izvještaji se šalju Vrhovnoj izbornoj komisiji.
Prema zvaničnim izvještajima, ulažu se napori da se omogući glasanje u šatorskim i kontejnerskim naseljima. Razmišlja se i o postavljanju glasačkih centara u kontejnerima.
Žrtvama zemljotresa koje su povrijeđene, ne mogu izaći na izbore, imaju problema s transportom ili ne mogu putovati zbog godina, nudi se mogućnost glasanja u mobilnom glasačkom centru.
Upućivanje na obližnja glasačka mjesta, u područjima gdje se glasanje ne može provesti, također je jedna od mogućih opcija. Građani koji su zbog zemljotresa izgubili ličnu kartu mogu glasati bez lične karte, pod uslovom da posjeduju druge dokumente, kao što su privremena lična karta, pasoš, vjenčani list, vozačka dozvola, vojna isprava, profesionalna lična karta ili vojna kartica.
Žrtve zemljotresa će moći da glasaju i u gradovima u koje su preseljene.
Očekuje se i izdavanje direktive koja će omogućiti radnicima AFAD-a da glasaju u gradu u kojem trenutno rade.
