Saslušanje u ponedjeljak na Svjetskom sudu dolazi u jeku rastućih poziva saveznicima da prestanu isporučivati oružje Izraelu.      Foto: AA

U ponedjeljak se otvaraju preliminarna ročišta u najvišem sudu Ujedinjenih naroda u slučaju kojim se traži prekid njemačke vojne i druge pomoći Izraelu, na osnovu tvrdnji da Berlin "omogućava" akte genocida i kršenja međunarodnog prava u izraelskom ratu protiv Gaze.

Dok je slučaj koji je pokrenula Nikaragva usmjeren na Njemačku, on indirektno ima za cilj izraelski rat u Gazi. "Mi smo mirni i iznijet ćemo svoj pravni stav na sudu", rekao je glasnogovornik njemačkog ministarstva vanjskih poslova Sebastian Fischer uoči saslušanja.

"Odbacujemo optužbe Nikaragve", rekao je Fischer novinarima u petak u Berlinu. “Njemačka nije prekršila ni konvenciju o genocidu ni međunarodno humanitarno pravo, a mi ćemo to detaljno iznijeti pred Međunarodnim sudom pravde.”

Nikaragva je zatražila od suda da donese preliminarne naredbe poznate kao privremene mjere, uključujući to da Njemačka „odmah obustavi svoju pomoć Izraelu, posebno svoju vojnu pomoć, prije svega vojnu opremu, u onoj mjeri u kojoj se ta pomoć može koristiti za kršenje Konvencije o genocidu” i međunarodnog prava.

"Prestanite isporučivati oružje Izraelu"

Sudu će vjerovatno trebati sedmice da donese svoju preliminarnu odluku, a slučaj Nikaragve će se vjerovatno odužiti godinama.

Saslušanje u ponedjeljak na svjetskom sudu dolazi u jeku rastućih poziva saveznicima da prestanu isporučivati oružje Izraelu jer njegova šestomjesečna ofanziva nastavlja da uništava Gazu.

Ofanziva je raselila ogromnu većinu stanovništva Gaze. Hrana je oskudna, UN kažu da se glad približava i da je nekoliko Palestinaca uspjelo napustiti opkoljenu teritoriju.

“Slučaj sljedeće sedmice u Hagu će vjerovatno dodatno podstaći protivljenje bilo kakvoj podršci Izraelu”, rekla je Mary Ellen O’Connell, profesorica prava i međunarodnih mirovnih studija na Univerzitetu Notre Dame.

U petak je najviše tijelo UN-a za ljudska prava pozvalo zemlje da prestanu s prodajom ili isporukom oružja Izraelu. Sjedinjene Države i Njemačka protivile su se rezoluciji.

Također, stotine britanskih pravnika, uključujući troje penzionisanih sudija Vrhovnog suda, pozvali su svoju vladu da obustavi prodaju oružja Izraelu nakon što su tri državljana Velike Britanije bila među sedam humanitarnih radnika iz dobrotvorne organizacije World Central Kitchen ubijenih u izraelskim štrajkovima.

Izrael je rekao da je napad na humanitarne radnike bio greška uzrokovana "pogrešnom identifikacijom".

Nemačka je decenijama bila čvrsta podrška Izraelu. Nekoliko dana nakon napada 7. oktobra, kancelar Olaf Scholz je objasnio zašto: "Naša vlastita historija, naša odgovornost koja proizilazi iz Holokausta, daje nasm stalni zadatak da se zauzmemo za sigurnost države Izrael", rekao je zakonodavcima.

Berlin je, međutim, postepeno promijenio ton kako su civilne žrtve u Gazi porasle, postajući polako kritičan prema humanitarnoj situaciji u Gazi i govoreći protiv kopnene ofanzive u Rafahu.

TRT Balkan