Kina se polako ali sigurno sve više pretvara u zemlju staraca, a ukoliko se nešto ne promijeni, do kraja stoljeća u njoj će živjeti manje od milijardu stanovnika.     Foto: Getty Images

Do kraja aprila Indija pretiče Kinu i postaje najmnogoljudnija zemlja svijeta, s populacijom većom od 1,4 milijarde ljudi, procjene su Ujedinjenih naroda.

Uz trenutne trendove nataliteta, kinesko stanovništvo od početka 2023. ušlo je u "proces apsolutnog opadanja", dok je, istovremeno, broj stanovnika Indije nastavio da raste, što dovodi do toga da Indija zauzima prvo mjesto na ljestvici najmnogoljudnijih zemalja.

Iako obje države, koje čine 36 posto svjetske populacije, trenutno imaju približno jednak broj stanovnika, njihovo stanovništvo se razlikuje po godinama.

Blizu 40% stanovnika Indije ima manje od 25 godina, dok srednja dob u ovoj zemlji iznosi 28.

Istovremeno, srednja dob u Kini iznosi 39 godina. Dakle, Kina se polako ali sigurno sve više pretvara u zemlju staraca, a ukoliko se nešto ne promijeni, do kraja stoljeća u njoj će živjeti manje od milijardu stanovnika.

Kako je Kina pala s trona?

Od 1980. do 2015. u Kini je, s ciljem smanjenja nataliteta i kontrole rasta stanovništva, vladala politika jednog djeteta.

Parovi u gradovima smjeli su imati jedno dijete, dok su oni na selu mogli imati dvoje, u slučaju da prvo bude ženskog spola.

Oni koji su ovo vladino naređenje kršili, suočavali su se s novčanim kaznama, gubitkom posla i slično. Iako je ukinuta, ova politika kod mnogih parova i dalje stvara otpor prema proširenju porodice.

Razlog sve lošije demografske slike u Kini pripisuje se i visokim troškovima obrazovanja, kao i neregulisanom porodiljskom odsustvu.

Svjesne posljedica, kineske vlasti su 2021. pokušale popraviti stanje, podstičući parove na rađanje više djece. Uključivale su se poreske olakšice, pružale su se stambene subvencije, a majkama se omogućavalo duže porodiljsko odsustvo.

No, poprilično bezuspješno, s obzirom na činjenicu da je samo u toku 2021. godine Kina izgubila blizu 850.000 stanovnika.

Ipak, iako se Kina „prazni“, svijet se itekako puni.

Procjene Ujedinjenih naroda pokazuju da će 2030. godine svjetska populacija dosegnuti 8,5 milijardi, 2050. 9,7, a 2100. godine 10,4 milijarde ljudi.

Sve će to, navode stručnjaci, prouzrokovati krizu s hranom i vodom.

Naime, svijet će i dalje imati ograničene količine pitke vode, ali će se njeni konzumenti povećavati. Slična situacija je i kada je riječ o proizvodnji hrane.

No, i pored činjenice da svijet postaje premalen za brojne građane, na Balkanu je sve više praznog prostora. Zvanični podaci pokazuju da se u zemljama regije iz godine u godinu bilježi negativan prirodni priraštaj.

TRT Balkan