Iako su prošle dvije sedmice otkako je Međunarodni sud pravde (ICJ) izdao privremene mjere zabrane protiv Izraela u slučaju genocida koji je pokrenula Južna Afrika, Izrael nastavlja osporavati odluke Suda, od dopuštanja humanitarne pomoći do ubijanja.
U tužbi za genocid koju je pokrenula Južnoafrička Republika, ICJ je 26. januara presudio da se Izrael mora suzdržati od bilo kakvih radnji povezanih s ubijanjem, napadima i uništavanjem stanovnika Gaze i poduzeti sve mjere da spriječi genocid.
Što se tiče izraelskog kršenja Konvencije UN-a o sprječavanju i kažnjavanju genocida iz 1948., ICJ je zatražio od uprave Tel Aviva da osigura hitno potrebne osnovne usluge i humanitarnu pomoć protiv negativnih životnih uvjeta Palestinaca u Gazi.
ICJ je presudio da Izrael treba poduzeti hitne i učinkovite mjere kako bi to omogućio.
- Nakon odluke ICJ-a broj kamiona kojima je Izrael dopustio ulazak u Gazu smanjio se za 40 posto.
Izraelska vojska, koja je okupirala Pojas Gaze, podijelila je regiju na tri dijela. U podijeljenim područjima nalaze se kontrolni punktovi izraelske vojske. Prolaz s ovih tačaka, uključujući humanitarnu pomoć, nije moguć bez dopuštenja Izraela.
Izrael je prijetio da će pucati u sve što pokuša proći bez njegova dopuštenja, čak je 5. februara otvorio vatru s mora na konvoj pomoći UN-ove Agencije za pomoć i rad palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA), koji je čekao polazak na sjever Pojasa Gaze, nakon dobivanja dozvole i koordinacije.
U kompilaciji koju je dopisnik AA napravio na temelju podataka koje je početkom februara objavio Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (UNOCHA) uočljivo je da se broj kamiona s pomoći koji su ušli u Pojas Gaze nakon 26. januara smanjio, unatoč jasnoj odluci ICJ-a da se humanitarna pomoć dostavi civilima.
Tokom dvije sedmice prije 26. januara, kada je donesena odluka ICJ-a, u Gazu je ulazilo prosječno 156 kamiona pomoći dnevno, a gledajući podatke UN-a za 11 dana nakon 26. januara, vidljivo je da je dnevni prosjek broja samo 93 kamiona.
Nakon odluka ICJ-a, Izrael je za 40 posto smanjio broj kamiona koji mogu ući u Gazu radi dostavljanja humanitarne pomoći.
Unatoč blokadi prije napada koji je Izrael pokrenuo 7. oktobra, prosječan dnevni kamion s pomoći koji je ulazio u Gazu bio je oko 500.
UN upozorava na glad
U svojoj izjavi 5. februara, glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric izjavio je da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uspjela provesti samo 10 od 61 operacije pomoći planirane za sjever Gaze u januaru, a ostale je blokirao Izrael.
Glasnogovornik je naglasio da misije pomoći bolnicama i zdravstvenim ustanovama često blokiraju izraelske snage.
UN upozorava da je 2,2 miliona ljudi u opasnosti od gladi u Pojasu Gaze, koji je pod intenzivnim napadima Izraela.
Prema podacima UN-a, 378.000 ljudi u Gazi suočava se s glađu nivoa 5, koja se naziva "katastrofa", a 939.000 ljudi suočava se s glađu nivoa 4, poznatom kao "hitna situacija", prema Integriranoj klasifikaciji stepena sigurnosti hrane (IPC).
Izrael nije prestao ubijati
Unatoč presudama najvišeg pravosudnog tijela UN-a, ICJ-a, administracija Tel Aviva do sada nije poduzela nikakve korake da pokaže da se pridržava odluka.
Zapravo, izvještaji iz Gaze pokazuju da je i nakon 26. januara Izrael povećavao nasilje iz dana u dan, nastavio bombardirati civile i spriječio ulazak većine humanitarne pomoći.
Snage povezane s administracijom Tel Aviva ubile su 1.625 Palestinaca i ranile najmanje 2.660 u Pojasu Gaze u samo 13 dana otkako je ICJ poduzeo mjere predostrožnosti protiv Izraela.
Izrael, koji je bombardirao, okupirao i onesposobio mnoge bolnice u Pojasu Gaze, nakon odluke ICJ-a pogodio je mnoge zdravstvene centre, uključujući bolnicu Nasser u Gazi, iako je zbog tih postupaka optužen za genocid i ratne zločine.
- Priprema za napad na regiju Rafah, gdje su prisilno raseljeni Palestinci
Otprilike dva miliona Palestinaca prisilno je raseljeno u Pojasu Gaze, gdje živi oko 2,3 miliona ljudi. Većina raseljenih sklonila se u grad Rafah, koji se nalazi na jugu Pojasa Gaze, na granici s Egiptom.
Stanovništvo Rafaha, gdje je prije izraelskih napada živjelo oko 280.000 ljudi, povećalo se za više od četiri puta i premašilo je 1,2 miliona do danas.
Zbog nedostatka dovoljnog smještaja, većina ovih Palestinaca bori se za preživljavanje u kampovima koji se sastoje od improviziranih šatora. Izraelska administracija sada signalizira da će pokrenuti kopnene napade na Rafah.
Unatoč odluci suda da zaustavi radnje koje bi mogle predstavljati genocid u skladu s članom 2. Konvencije o genocidu, čini se da je Izrael proširio svoje napade prema južnom gradu Rafahu, gdje je više od polovice od 2 miliona raseljenih Palestinaca našlo utočište i koje je Tel Aviv je proglasio "sigurnom zonom".
I premijer Benjamin Netanyahu i ministar odbrane Yoav Gallant javno su prošle sedmice objavili svoju namjeru da pokrenu kopneni napad na Rafah.
Rafah je već mjesecima izložen zračnim napadima izraelskih snaga, ali očekivana nova kopnena ofenziva izaziva zabrinutost zbog novih tragedija u tekućim napadima na civile u Pojasu Gaze.
U svom izvještaju od 2. februara UNOCHA je upozorio da je situacija u gradu Rafah dosegla "tačku eksplozije". Institucija je također objavila da su 5. veljače, dok su se napadi u Pojasu Gaze intenzivirali, palestinski civili koji pate od nestašice hrane, vode, skloništa i lijekova i dalje hrlili u Rafahu.
